GANDI, JOGA I PITANJE DUHOVNOG RAZVOJA. DA LI JE POJAM NENASILJA (AHIMSA) PRIMENLJIV U ISTORIJI?

Glavni sadržaj članka

MARIANA DAN

Apstrakt

Danas je reč „duhovnost“ skoro izašla iz upotrebe. Mi se njoj vraćamo u želji da razumemo pojam „duhovni rast“, koji je bio zamenjen sa sintagmom „lični razvoj / „personal development“, izraz vezan za stvaranje karijere. Pitanje „duhovnosti“ je utoliko zanimljivije ukoliko su ljudi svih tradicionalnih društava, uključujući i evropskog do Sekularizacije, znali za „duhovni razvoj“, a to je pretpostavljalo sleđenje određenih životnih normi i vrednosti koje su im omogućavale da se uspešno integrišu u društvo, to jest da budu „na miru“ sa sobom i sa svim ljudima.


U radu bacamo naglasak na Gandijev slučaj, jer je tu pojam „duhovnog razvoja“ izražen u principima nenasilja (ahimsa) i istinitoljubivosti (satyagraha), kao Gandijevi principi, vidljiv na delu, kao prisutan u istorijskoj praksi. S obzirom da je danas teško da se razume način na koji je Gandi ne samo razmišljao, već i vodio Indiju, u radu smo izložili, za nas, „egzotične detalje“ vezane za njegov život u ašramu, a i za njegovu inicijaciju u krija jogu od strane poznatog jogina Joganande. Pojmovi ahimsa i satyagraha, koji stoje u temeljima Gandijeve politike, u suštini su pojmovi iz tradicionalne joge, prisutni kod Patanđalija, te opisuju poimanje duhovnosti u indijskoj tradicionalnoj misli, koja se ne svodi na apstraktne teorije, već pretpostavlja značajne psiho-fizičke i mentalne vidove, zasnovane na individualnom iskustvu. Ti pojmovi se moraju razumeti na praktičan način, u vidu saglasnosti između misli, reči i dela, što je takođe jogistički princip koji Gandi promoviše i sam nastoji da primeni u svakodnevnoj praksi – a ne kao neku teoriju ili ideologiju. U tom smislu, za jogina „duhovni razvoj“, kome Gandi teži, sledeći tradiciju svog naroda, jeste sinonim sa onim što bismo mi u Evropi pojmili kao „biti human“ i/ili „biti pošten prema sebi i drugima“ – međutim, ta „ljudskost“ ne dolazi sama po sebi, već iziskuje praksu, kao edukaciju.


U našem radu, upoređujemo tu vrstu Gandijevog poimanja duhovnosti ukorenjenog u jogi sa sličnim hrišćanskim principima, prisutnim naročito u Isusovoj Besedi na Gori u Jevanđelju po Mateju (pogl. 5, 6 i 7) koji govore o istinoljubivosti i miru među ljudima i raspravljaju o čovekovom načinu ponašanja ne samo u pogledu postizanja mira u društvu, već i kao čovekov duhovni rast. U teoretskom smislu, Gandijeva i Isusova načela su zapisana i u današnjoj Povelji ljudskih prava, ali i u principima ex-Jugoslavije „bratstva i jedinstva“. U osnovi svih tih principa bi trebalo da stoji uzajamno poštovanje i razumevanje među ljudima. Zapadno evropsko hrišćansko društvo, iako inicijalno zasnovano na principima unutarnjeg duhovnog razvoja, u savremenom svetu, zanemaruje sopstvene principe. Sve se druge, proskribovane laičke norme ponašanja, kao one u Povelji ljudskih prava, mogu doživeti kao spolja nametnute. Ljubav prema ljudima, istinoljubivost, poštovanje i nenasilje (kao odlike pojma „duhovnog rasta“) obeležja su koja bi čoveka trebalo da okarakterišu kao ljudsko biće – te edukacija u tom smislu jeste veoma značajna i u laičkom svetu. Današnje zanemarivanje pitanja „duhovnog razvoja“, u uslovima u kojima su važne socijalne, profesionalne i ekonomske perspektive kompetitivnosti među ljudima, kao pitanje „ličnog razvoja“ (koji se opisuje u svakom curriculum-u vitae), dovodi do nemogućnosti integrisanja velikog broja ljudi u društvo i do poremećaja međuljudske komunikacije.


Kao zaključak, ostaju otvorena dva pitanaja o kojima treba svi da razmislimo: 1) kako se može uticati na „duhovni rast“/humanost u okvirima današnje kompetitivne kulture? 2) S obzirom da su i Gandi i Isus (ali i drugi miroljupci: Mohamed i Martin Luter King itd.) bili ubijeni, kao i mnogi nenasilni ljudi, pitamo se da li se princip nenasilja uopšte može primeniti u istoriji?

Detalji članka

Kako citirati
DAN, M. (2021). GANDI, JOGA I PITANJE DUHOVNOG RAZVOJA. DA LI JE POJAM NENASILJA (AHIMSA) PRIMENLJIV U ISTORIJI?. Arhe, 17(34), 311–338. https://doi.org/10.19090/arhe.2020.34.311-338
Sekcija
STUDIJE I OGLEDI
Author Biography

MARIANA DAN, Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet

Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet

Reference

Bhikhu, Parekh 1997. Gandhi: A Very Short Introduction New York: Oxford University Press Inc

Culianu, Ioan Petru 2005. Religia şi creşterea puterii, in: Romanato, G. & al. Religie şi putere. Iaşi: Polirom.

Chomsky, Noam. 2017. Requiem for the American dream: the principles of concentrated wealth and power. Edited by Peter Hutchinson, Kelly Nyks and Jared P. Scott. New York: Seven Stories Press

Dr. Gabor Maté - The Myth of “Normal”: accessed August 2018.

https://www.youtube.com/watch?v=8_j5mmBa4mw

Elijade, Mircea 1998. Mituri, vise şi mistere. Bucureşti: Univers Enciclopedic.

Elijade, Mirča 1986. Joga, besmrtnost i sloboda. Beograd: BIGZ.

Eliade, Mircea 1992. Patanjali și yoga. București: Humanitas.

Forster, E. M. (1952). A Passage to India

Gandhi, M. K. 1961. My Philosophy of Life, edited by Anand T. Hingorani, Bombay: Pearl Publications Private Limited.

Gandi, M. K. 2016. Autobiografija. Priča o mojim eksperimentima sa istinom. Beograd: Neopress design & print.

‘Have you got the bottle to try it?’ Beer Yoga, presented on BBC News. accessed August 2018. https://www.google.com/search?q=beer+yoga&ie=utf-8&oe=utf-8&client=firefox-b-ab

Niranjanananda, Swami Saraswati 2011. A Sequential Method of Transcendence, in: Mind, Mind Management & Raja Yoga. Munger, Bihar, India: Yoga Publications Trust.

Sadhguru, Isha 2013. Culture of Peace. Published by: Isha Foundation Isha Institute of Inner-sciences, 951 Isha Lane McMinnville, TN 37110. Accessed August 2018.

www.slideshare.net/BhimUpadhyaya/culture-of-peace-sadhguru

Saha, Jhumu and Bhuimali, A. 2017. A Brief History of Ahimsa with Special Reference to Gandhi. In: International Journal of Scientific Research in Multidisciplinary Studies ISROSET, vol. 3, issue 3, accessed July 2018. http://isroset.org/pub_paper/IJSRMS/IJSRMS-3-3-1.pdf

Sivananda, Swami Saraswati 2010. Raja Yoga, Chapter III, Yama, 5th Edition, P.O. Shivanandanagar, Tehri-Garhwal, Uttarakhand, Himalayas, India: "The Divine Life Society"

Spring, Joel 2007. Pedagogies of Globalization: The Rise of the Educational Security State. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum.

Stanley Wolpert 2001. Gandhi’s Passion:The Life and Legacy of Mahatma Gandhi. New York: Oxford University Press, Inc.

The Bible, King James Version (KJV).

The European Chart of Human Rights, Accessed July 2018.

https://en.wikipedia.org/wiki/European_Convention_on_Human_Rights

Yogananda, Paramahansa (copyright 1946, by Paramahansa Yogananda): Autobiography of a Yogi, Preface by W. Y. Ewans-Wentz, M.A.,D. Litt., D. Sc. accessed July. 2018. https://www.holybooks.com/wp-content/uploads/Autobiography-of-a-Yogi-by-Paramahansa-Yogananda.pdf

Similar Articles

<< < 1 2 3 4 

You may also start an advanced similarity search for this article.