KAKO SU KANT I HEGEL UKLONILI ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI (ZAKON O PRVORODNOM GRIJEHU)

Glavni sadržaj članka

DRAGANA VLAHOVIĆ

Apstrakt

Pored eksplikacije Kantove i Hegelove interpretacije prvorodnog grijeha, prema kojoj taj problem ima ulogu kulturološkog, intelektualnog, emancipacijskog i progresivnog događaja, u ovom radu je izloženo i potpuno drugačije značenje tog problema. Koristeći pravo na naučno-istraživački metodski tretman primarnog izvora i na širu kontekstualnu komparativnu analizu istog, autorka u ovom radu dolazi do zaključka da je prvorodni grijeh devijacija polnog odnosa (muškarca i žene) i primarni uzrok teških bolesti, prenosivih na razne načine. S obzirom na to, onda bi biblijski opisano Božije protivljenje tom čovjekovom prestupu bio zakon o zdravstvenoj zaštiti, a ne uskraćivanje čovjekove slobode, sazrijevanja, samostalnosti i razvoja kulture, intelekta, subjektivnosti i samosvijesti, kako su mislili Kant i Hegel. Njihove interpretacije prvorodnog grijeha se iz tog aspekta uviđaju kao nehumani projekti uklanjanja takvog zakona. Nasuprot tome, cilj ovog rada je mogući humani doprinos, koji se ukazuje iz konkretnog označavanja primarnog uzroka teških bolesti, a odatle i u mogućnosti njegove eliminacije, s kojom mogu nestati i posledice.

Detalji članka

Kako citirati
VLAHOVIĆ, D. (2020). KAKO SU KANT I HEGEL UKLONILI ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI: (ZAKON O PRVORODNOM GRIJEHU). Arhe, 16(32), 295–323. https://doi.org/10.19090/arhe.2019.32.295-323
Sekcija
STUDIJE I OGLEDI

Reference

Aristotel, Metafizika, Paideia, Beograd, 2007.

Nikomahova Etika, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Novi Sad, 2013.

Atli, Bob, Kako je sve počelo: Postanje 1 – 11, Bible Lesson International, Maršal u Teksasu 2011, www.freebiblecommentary.org/pdf/srb/ VOL1AOT_serbian.pdf (preuzeto: 20. 4. 2019.)

Beti, Emilio, Hermeneutika kao opšta metoda duhovnih nauka, Književna zajednica Novog Sada, Novi Sad, 1988.

Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1976.

Biblija, prevod: Đuro Daničić i Vuk Karadžić,

https:/dobravijest.files.wordpress.com/2011/11biblija-rdk.pdf (preuzeto. 20. 4. 2019.)

Diels, Herman, Predsokratovci, Naprijed, Zagreb, 1983.

Đorđević, Momčilo, „Put prema besmrtnosti“, u: Večernje Novosti, 2005.

Frojd, Sigmund, O seksualnoj teoriji - Totem i tabu, Izdavačko preduzeće Matice srpske Novi Sad, Novi Sad, 1969.

Hegel, G. W. F., Filozofija Povijesti, Kultura, Zagreb, 1951.

Istorija filozofije, BIGZ, Beograd, 1975.

Rani spisi, Veselin Masleša, Sarajevo, 1982.

Kelmajer, Mihael i Lisman, Konard Paul, Ko ti reče da si go, Adame, Laguna, Beograd, 2018.

Levinas, Emanuel, Totalitet i beskonačnost, Jasen, Beograd, 2006.

Vrijeme i drugo, Oktoih, Podgorica, 1997.

Među nama, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Novi Sad, 1998.

Perović, Drago, Kant i Njegoš: Mora li čovjek bit čovjek, u: Luča 1/2, Društvo filozofa Crne Gore i Studijski program za filosofiju Filozofskog fakulteta Nikšić, (2013).

Izlazak iz samoskrivljene nezrelosti: Kant i Levinas, u: Filozofska istraživanja, Vol. 37 No. 4, 2017, https://hrcak.srce.hr/index.php? show=toc&id_broj=16056 (preuzeto: 20. 4. 2019).

Platon, Timej, Eidos, Vrnjačka Banja, 1995.

Država, BIGZ, Beograd, 1976.

Gozba, BIGZ, Beograd, 1994.

Zakoni, BIGZ, Beograd, 1990.

Kratil, forum.ni.ac.rs/index.php?topoc=76.0 (preuzeto: 20. 4. 2019.)

Šijaković, Bogoljub, (Mithos, physis, psyche), Jasen, Beograd – Nikšić, 2002.

Stefanović, Milena, Feministička kritika Hegelovog poimanja žene, u: Arhe VI, 11/2009 UDK 141.71; DOI/:https://doi.org/10.19090/ arhe.2009.11.%25p. (preuzeto: 20. 4. 2019.)

Vujaklija, Milan, Leksikon stranih reči i izraza, Prosveta, Beograd, 1972.

Zizjulas, Jovan, Od maske do ličnosti, http://bogoslovlje.pbf.rs/ index.php/arhiva/156-1985/bogoslovlje-1985/913-od-maske-do-licnosti

Žunjić, Slobodan, Fragmenti Elejaca: (Parmenid, Zenon, Melis), BIGZ, Beograd, 1984.