NEKE PRIMEDBE O INDIVIDUALNOM PROCESU OSLOBAĐANJA KOD SPINOZE
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
Središnja tema Spinozine Etike jeste opis izloženosti individue nastanku strasti: duh individue konstitutivno je podložan bivanju pasivnim u odnosu na uticaje koje na njega ima stvarnost utoliko što je duh deo prirode. Kada je reč o stanju individue, biti pasivnim znači imati strasti (pasije): strasti pojedinca vode u stanje mentalnog ropstva usled uticaja koji potiču iz spoljašnje stvarnosti.
Spinoza nastoji da pronađe izlaz iz strasti: analizom ustrojstva stvarnosti i duha individue, Spinoza pokazuje da razvoj znanja o stvarnosti u duhu jeste rešenje za proces oslobađanja duha. Moć duha individue sastoji se u saznanju stvarnosti: stoga, mogućnost da individua dosegne autentičnu moć duha sadrži se u sticanju znanja o stvarnosti. To sticanje nastupa isključivo putem prikladnog obrazovanja. Pojedinac saznanjem postaje sposoban da se suprotstavi svom bivanju potčinjenim delovanju spoljašnje stvarnosti: on može da vodi svoj život umesto da biva stalno vođen uticajima koji dolaze spolja.
Detalji članka
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Bez prerada 4.0 Internacionalna licenca.
Reference
Bennett, J., A Study of Spinoza’s Ethics. Indianapolis, Indiana. Hackett Publishing Company 1984.
Carlisle, C., Spinoza’s Acquiescentia. Journal of the History of Philosophy, 55(2), 2017, pp. 209–236.
Carlisle, C., Spinoza’s Religion. Princeton. Princeton University Press 2021.
Curley. E., The Collected Works of Spinoza. Edited and Translated by Edwin Curley. Volume I. Princeton. Princeton University Press 2016.
Curley. E., The Collected Works of Spinoza. Edited and Translated by Edwin Curley. Volume II. Princeton. Princeton University Press 2016.
Garrett, D. ed.,The Cambridge companion to Spinoza. Edited by Don Garrett. Cambridge. Cambridge University Press 1996.
Della Rocca, M., Representation and the Mind-Body Problem in Spinoza. New York – Oxford. Oxford University Press 1996.
Della Rocca, M., Rationalism run amok: representation and the reality of emotions in Spinoza, in: Interpreting Spinoza. Critical Essays, edited by Charlie Huenemann. Cambridge (UK). Cambridge University Press 2008, pp. 26–52.
Della Rocca, M., Spinoza. New York. Routledge 2008.
Gueroult, M., Spinoza. Tome 1: Dieu (Éthique, livre I), Paris. Auber-Montaigne 1968; tome 2: L'Âme (Éthique, livre II), Paris. Auber-Montaigne 1974.
LeBuffe, M., From Bondage to Freedom. Spinoza on Human Excellence. Oxford. Oxford University Press 2010.
LeBuffe, M., Spinoza on Reason. Oxford. Oxford University Press 2018.
LeBuffe, M., Spinoza’s Ethics: A Guide. Oxford. Oxford University Press 2023.
Spinoza, B., The Chief Works of Benedict De Spinoza, Translated from the Latin, with an Introduction by R. H. M. Elwes. Vol. I. Introduction, Tractatus Theologico-Politicus, Tractatus Politicus. Revised Edition. London. George Bell and Sons, 1891.
Spinoza, B., The Chief Works of Benedict De Spinoza, Translated from the Latin, with an Introduction by R. H. M. Elwes. Vol. II. De Intellectus Emendatione – Ethica Select Letters. Revised Edition. London. George Bell and Sons,1901.
Spinoza, B., Spinoza Opera. Im Auftrag der Heidelberger Akademie der Wissenschaften herausgegeben von Carl Gebhardt, 2. Tractatus de Intellectus Emendatione. Ethica. Heidelberg. Carl Winters Universitätsbuchhandlung,1925.
Spinoza, B., Spinoza Opera. Im Auftrag der Heidelberger Akademie der Wissenschaften herausgegeben von Carl Gebhardt, 3. Tractatus theologico-politicus, Adnotationes ad Tractatum theologico-politicum, Tractatus politicus, Heidelberg. Carl Winters Universitätsbuchhandlung, 1925.