POGLEDI NA OKONČANJE ŽIVOTA U DOBU PROSVETITELJSTVA: KOMPARATIVNI PRISTUP

Glavni sadržaj članka

ELINA K. KARAMATZIANI
MARIA ZANOU
MARIA K. CHORIANOPOULOU

Apstrakt

Rad ima za cilj da poveže i uporedi dva različita shvatanja smrti iz doba prosvetiteljstva sa savremenim bioetičkim problematizacijama. Evgenije Vulgaris integriše svoje shvatanje smrti u širi filozofski i teološki okvir pravoslavlja. On naglasak stavlja na dostojanstveno prihvatanje smrti, pri čemu ona ne bi bila požurivana, dok svaki pokušaj da se život produži veštačkim putem shvata kao oblik obesti spram božjeg proviđenja. Nasuprot tome, Kantova racionalistička perspektiva kategorički odbacuje eutanaziju i samoubistvo, shvatajući ih kao kršenje kategoričkog imperativa. Kant održanje života smatra savršenom dužnošću, naglašavajući autonomiju i dostojanstvo. Ova uporedna analiza osvetljava etičke i filozofske različitosti između Vulgarisovog teološki konotiranog prihvatanja smrti i Kantovog strogo moralnog okvira koji se suprotstavlja namernom okončanju života. Studija ističe važnost i informativnost ovih prosvetiteljskih gledišta za savremene debate o eutanaziji i moralnoj dimenziji odluka vezanih za okončanje života.

Detalji članka

Kako citirati
KARAMATZIANI, E. K., ZANOU, M., & CHORIANOPOULOU, M. K. (2024). POGLEDI NA OKONČANJE ŽIVOTA U DOBU PROSVETITELJSTVA: KOMPARATIVNI PRISTUP. Arhe, 21(42), 77–96. https://doi.org/10.19090/arhe.2024.42.77-96
Sekcija
TEMA BROJA