BILO JEDNOM U ALEKSANDRIJI
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
Kao da se kontinuirano „stavljanje pod tepih“ tzv. androcentričkih historija filozofija misaono-istraživalačkih postignuća filozofkinja na slučaju Hipatije iz Aleksandrije pokazalo „jasnim i razgovijetnim“, ali i brutalnim. Unatoč zbiljskim postignućima na polju astronomije (naprimjer, pored vladajućeg geocentrizma, u njeno vrijeme, ova neoplatonička filozofesa je prije Kopernika, skoro cijeli jedan milenij, uočila važnost i istinitost heliocentričnog sistema), insistiranje na filozofskoj i znanstvenoj istinitosti uvida u ono što je istraživala u turbulentna aleksandrijska vremena pokazat će se kobnim po nju. Bit će brutalno ubijena od strane Kirilovih religioznih fanatika pod vodstvom izvjesnog Petra što je bio pokušaj amortiziranja odgovornosti vladajuće kršćanske klike. Posebno zabrinjava pokušaj nekolicine historičara crkve u to vrijeme, tu se posebno misli na Sokrata Sholastika i njegovu voluminoznu „studiju“ Istorija crkve, kao i nekolice recentnih autora, odnosno autorica; primjerice, poljska istraživateljica M. Dzielska.
Detalji članka
Reference
K. Atanasijević, Antička filozofija, Plato, Beograd, 2007.
B. Bošnjak, Sistematika filozofije, Naprijed, Zagreb, 1977.
M. Cipra, Put grčke filozofije, GPF4 (4), 1986.
M. Dzielska, Hypatia of Alexandria, Fellows of Harvard College, 1996.
M. N. Đurić Iz helenskih riznica, Prosveta, Beograd, 1959.
M. Karapetrović, Ona ima ime (o filozofiji i feminizmu), Banja Luka – Bijeljina, 2007.
K. Marks, Razlika između Demokritove i Epikurove filozofije prirode, Kultura, Beograd, 1963.
Ž. Škuljević, Filozofski podsjetnik, II izd., PA, Zenica, 2000.
Ž. Škuljević, N. Škuljević, Rebellio carnis, Hijatus, Zenica, 2011.
J. Toland, Hypatia, London, 1720.
V. Vajšedel, Sporedni ulaz u filozofiju, Plato, Beograd, 2004.
Š. Žuljević, Spisi o religiji i ateizmu, Svjetlost, Sarajevo, 1980.