ADORNOVA I HORKHEIMEROVA KRITIKA MASOVNE INDUSTRIJSKE KULTURE NA TEMELJU PROSVJETITELJSKIH IDEJA SLOBODE, UMA I JEDNAKOSTI

Bočna strana članka

PDF
Objavljeno: нов 26, 2015
DOI: https://doi.org/10.19090/arhe.2014.22.89-102
Ključne reči:
Adorno, Horkheimer, prosvjetiteljstvo, um, sloboda, masovna industrijska kultura

Glavni sadržaj članka

MIRELA KARAHASANOVIĆ
Filozofski fakultet, Univerzitet u Tuzli, BiH

Apstrakt

Adornovo i Horkheimerovo razumijevanje stvarnosti modernog čovjeka, te kritički odnos spram iste pokazuje jednu tendenciju koja upozorava na konsekventnost destruktivnih tendencija 20. stoljeća, ali isto tako uzroke takve destruktivnosti pronalazi mnogo ranije, najprije u idejama koje su nosile prosvjetiteljstvo. Ideje prosvjetiteljstva um, sloboda i jednakost, izgubivši prvobitni cilj humanog karaktera, stvorile su jednu novu kulturno-historijsku epohu zasnovanu na porobljavanju čovjeka i prirode, ali isto tako i dehumanizirajuće ideologije poput nacionalsocijalizma i fašizma. Ključno pitanje koje Adorno i Horkheimer postavljaju jeste pitanje kako je svijet uopšte došao u stanje u kakvom se našao, ako su prosvjetiteljstvo i tendencije koje je ono sa sobom nosilo, obećavale bolji svijet za čovjeka. Kako je uopšte došlo do toga da napredak u civilizaciji u isto vrijeme znači i povratak barbarstvu. Cilj ovog rada svakako jeste ne samo da prikaže pitanja i dileme koje Adorno i Horkheimer postavljaju već svakako i da ukaže na Adornova i Horkheimerova riješenja izlaska iz krize, a koja se temelje na kritičkom propitivanju prosvjetiteljstva i prosvjetiteljskih ideja.

Detalji članka

Kako citirati
KARAHASANOVIĆ, M. (2015). ADORNOVA I HORKHEIMEROVA KRITIKA MASOVNE INDUSTRIJSKE KULTURE NA TEMELJU PROSVJETITELJSKIH IDEJA SLOBODE, UMA I JEDNAKOSTI. Arhe, 11(22), 89–102. https://doi.org/10.19090/arhe.2014.22.89-102
Broj časopisa
God. 11 Br. 22 (2014): FILOZOFIJA KULTURE
Sekcija
TEMA BROJA

Reference

Horkheimer, M., Kritika instrumentalnog uma, Globus, Zagreb, 1988.

Horkheimer, M. i Adorno, T., Dijalektika prosvjetiteljstva,Veselin Maleša – Svjetlost, Sarajevo, 1989.

Husserl, E., Kriza evropskih znanosti i transcedentalna fenomenologija, Globus, Zagreb, 1990.

Kant, I., Kritika čistog uma, Kultura, Beograd, 1958.

Kale, E., Uvod u znanost o kulturi, Školska knjiga, Zagreb, 1977.

Leković, D., Marksizam i filozofija, Institut za izučavanje radničkog pokreta, 1967.

Marcuse, H., Čovjek jedne dimenzije, Veselin Masleša, Sarajevo, 1968.

Marcuse, H., Um i revolucija, Veselin Masleša, Sarajevo, 1987.

Marx, K., Bijeda filozofije, Svjetlost, Sarajevo, 1975.

Niče, F., Tako je govorio Zaratustra, Dereta, Beograd, 2011.

Niče, F., Zora, misli o moralnim predrasudama, Feniks Libris, Novi Sad, 2007.

O’Hear, A., Uvod u filozofiju znanosti, Sveučilište u Zagrebu, 2007.

Puhovski, Ž., Kontekst kulture, Kulturni radnik, Zagreb, 1979.

Najčitanije od istog autora

Similar Articles

<< < 3 4 5 6 7 8 9 10 > >> 

You may also start an advanced similarity search for this article.