KRATKO UVOĐENJE U ATEIZAM
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
Kao ni u većini drugih stvari, ni u ateizam se ne može uvoditi, promišljati o njemu, bez Starih Grka. Iako neki istraživači spaljivanje Protagorinog spisa O bogovima smatraju prvim poznatim primjerom tzv. „intelektualne inkvizicije“ to, naprosto, ne određuje grčkog čovjeka, ali ni njegove bogove resp. boginje. Za razliku od hrišćanskog/kršćanskog boga koji zna biti „nepravičan i svirep“, grčki bogovi(nje) imaju ljudski oblik i prijateljski se miješaju sa smrtnicima. Čak i kad su rasrđeni, nisu neumoljivi, ako su, opet, nadljudski, nisu čudovišni. Parabole u kojima se o njima govori pripisuju im dobroćudan i društveni karakter. Bez obzira na neke izuzetke, „to su bila vjerovanja blagih i razumnih ljudi koji su se savjesno oduživali obredima predaka, kojima je bio stran mračni fanatizam...“.
Kada Arthur Schopenhauer kaže da vjera nije za filozofa, time se ne poništavaju mogućnosti filozofsko-teološkog dijaloga. Za razliku od uzgajanja dogmatskog „cvijeća“, filozofija se kreće „samo u oblasti onoga što može da se zna...“.
Detalji članka
Reference
Cic. De nat. d., Tusc. d.
D. L. IV, II
Diod. Sic. V
Plat. Theaet, Prot.
Plut. De exil.
Sext Emp. Pyrrh Hyr. III, Adv. Math. IX
Stob. Flor. III
Bošnjak, B., Grčka filozofska kritika Biblije (Kelsos contra apologeticos), Naprijed, Zagreb, 1971.
Didro, D., O religiji (razgovori sa sveštenikom Bartelemijem), Svjetlost, Sarajevo, 1958.
Đurić, M. N., Istorija helenske etike, BIGZ, Beograd, 1976.
Ferreira, C., La supercheri dévoilée (u M. Onfre Ateološka rasprava, cit. izd.)
Holbah, P., Razgolićeno hrišćanstvo, Svjetlost, Sarajevo, 1956.
Jodl, F., Istorija etike (Geschichte der Ethik – als philosophischer Wissenschaft), V. Masleša, Sarajevo, 1963.
Kaucki, K., Poreklo hrišćanstva, Kultura, Beograd, 1967.
Onfre, M., Ateološka rasprava (drugo izdanje), Rad, Beograd, 2006.
Renak, S., Orpheus (opšta istorija religija I), Svjetlost, Sarajevo, 1958.
Šopenhauer, A., O religiji, Izd. I. Đ. Đurđevića, Beograd – Sarajevo,1922.