PROBLEM KRIZE

Gaset i Patočka

  • TANJA TODOROVIĆ Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu
Ključne reči: briga za dušu, fenomenologija, Gaset, istorija, kriza, Patočka

Apstrakt

Na samom početku rada autorka pokazuje osnove Gasetove filozofske pozicije. Na njihovom temelju se promišlja problem krize. Ona predstavlja gubitak horizonta u kome se Ja (Yo) nalazi izgubljeno u okolnostima (circunstancia). U drugom delu rada se razmatraju osnove Patočkine filozofske pozicije. Autorka poredi racional-vitalizam i a-subjektivnu fenomenologiju. Pokazuje se da krizu odlikuje gubitak apsolutnog smisla. Savremena filozofija pokazuje da apsolutnog smisla nema i da ga ne može biti. To znači da smisao mora da se stvara iz novih okolnosti. Zadatak filozofije je da u istima pokaže ulogu istorije filozofije koja ne može da bude zanemarena. Na samom kraju se uviđa da briga za dušu mora ići ispred naivnog preuzimanja smisla.

Reference

Carr, D. (2010), The Crisis as Philosophy of History, in: Science and the Life- World, Essays on Husserl’s ‘Crisis of European Sciences’, California: Stanford University Press, pp. 83-100.
Conill-Sancho, J. (2012), La superación del naturalismo en Ortega y Gasset, en: Isegoría (46), pp.167-192.
Findlay, E. F. (2002), Caring for the soul in a postmodern age, Albany: State University of New York Press.
Gasset, J. O. Y. (1976), En torno a Galileo. Revista de Occidente.
Gasset, J. O. Y. & Novella, J. (1971), Historia como sistema. Espasa-Calpe.
Gasset, J. O. Y. (1934), Ideas y creencias. Madrid: Revista de Occidente, pp. 381-409.
Gasset, J. O. Y. (1982), Kant, Hegel, Sheler, Madrid: Alianza Universidad.
Gasset, J. O. Y. (1964), La rebelión de las masas. Espasa-Calpe.
Gasset, J. O. Y. (1924), Sobre el punto de vista en las artes. Revista de Occidente, pp.129-148.
Hajdeger, M. (1988), Bitak i vrijeme, prev. Šarinić H., Zagreb: Naprijed .
Hegel, G.W.F. (1989), Osnovne crte filozofije prava, prev. Grlić D. Sarajevo: Veselin Masleša – Svjetlost.
Huserl, E. (1991), Kriza evropskih nauka i transcendentalna fenomenologija, prev. Đinđić Z., Gornji Milanovac: Dečje novine.
Huserl, E. (2012), Prva filozofija, prev. Prole D., Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića.
Dodd J. (2004), Crisis and reflection, The Netherdlands: Kluwer Academic publishers.
Karfik, F. (1997), Svet kao non-aliquid i povesnost pojavljivanja kod Jana Patočke, prev. Gordić A. u: Filozofski godišnjak, (10), str. 307-321.
Lorente, J. J. S. (1994), La idea de Europa en el pensamiento político de Ortega y Gasset, en: Revista de estudios políticos, (83). pp. 221-246.
Lošonc, A. (2006), Suverenitet, moć i kriza: eseji o evropskom mišljenju, Novi Sad: Svetovi.
Niče, F. (2001), Genealogija morala, prev. Zec B., Beograd: Dereta.
Niče, F. (1987), Šopenhauer kao vaspitač, prev. Perović D., Novi Sad: Budućnost.
Patočka, J. (2004), El movimento de la existencia humnana, Madrid: Ediciones Encuentro.
Patočka, J. (2013), Izbor iz filozofskih spisa, prev. Hamović T., Novi Sad: Akademska knjiga.
Patočka, J. (1995), Evropa i postevropsko doba, prev. Rajčić B., Beograd: Centar za geopolitiku.
Prole, D. (2010), Stranost bića, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci-Novi Sad.
Prole, D. (2010), Filozofija povesti kao jeres savremenosti, u: Arhe, (14). str. 49-73.
Pintos, J. L. (2000), Construyendo realidad (es): Los imaginarios sociales. España: Universidad de Santiago de Compostela.
Objavljeno
30. 04. 2019.
Sekcija
STUDIJE I OGLEDI