LIBERATION OF CULTURE IN FICHTE’S PHILOSOPHY
Main Article Content
Abstract
Fichte’s The Vocation of the Scholar defines the notion of culture as the means of man’s identity. There he understands the culture simultaneously as the process of man’s acquisition of the skill to subjugate to the mind everything that is not under its authority and as the acquired degree of that skill, which is the factual situation of man’s historical moment. Man’s identity, as his complete harmony with himself, is reflected by Fichte as moral acting. The culture that is subordinated to the moral freedom is the culture of the act, which is free from all empirical purposes, and, consequently, cannot be reduced to the assembly of the scientific, artistic, religious, linguistic and historical facts. The Author considers Fichte’s understanding of the culture in the broader context of the philosopher’s early science of knowledge (Wissenschaftslehre), while the introductory and final chapters are trying to point to the elements of Fichte’s later understanding of culture which represents limitations of the initiated process of the liberation of human culture.
Article Details
References
Abizadeh, A., „Was Fichte an Ethnic Nationalist? On Cultural Nationalism and its Double“, in History of Political Thought, Vol. XXVI, No. 2, Summer 2005., pp. 334 – 359.
Berlin, I., Koreni romantizma, Službeni glasnik, Beograd 2012., prev. B. Gligorić.
Dimić, Z., Filozofija kao učenje, u Basta, D. (prir.), Fihteov idealizam slobode. Dva veka od smrti Johana Gotliba Fihtea (1814 – 2014), Dosije Studio, Beograd 2014., str. 33 – 57.
Đurić, M. N., Kulturna istorija i rani filosofski spisi (Izabrana dela Miloša N. Đurića II), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 1997.
Elijas, N. Proces civilizacije. Sociogenetička i psihogenetička istraživanja, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci – Novi Sad 2001., prev.
D. Janić.
Farr, A., „Fichte’s Master/Slave Dialectic: The Untold Story“, in Breazeale, D./ Rockmore T. (ed.), Fichte, German Idealism and Early Romanticism, Rodopi, B. V., Amsterdam – New York 2010., pp. 243 – 258.
Fichte, J. G., Beitrag zur Berichtigung der Urteile des Publikums über die französische
Revolution, Verlag Ferdinand Troschel, Danzig 1793.
Fichte, J. G., Osnova cjelokupne nauke o znanosti (1794), Naprijed, Zagreb 1974., prev. V. D. Sonnenfeld, red. M. Kangrga.
Fichte, J. G., Das System der Sittenlehre nach den Principien der Wissenschaftslehre, Jena und Leipzig, bei Christian Ernst Gabler 1798.
Fichte, J. G., Die Grundzüge des gegenwärtigen Zeitalters, Holzinger, Berliner Ausgabe 2014., 3. Auflage.
Fichte, J. G., Reden an die deutsche Nation, Holzinger, Berliner Ausgabe 2014., 3.
Auflage.
Fihte, J. G., Zatvorena trgovačka država; Pet predavanja o određenju naučnika, Nolit, Beograd 1979., prev. D. N. Basta.
Fihte, J. G., Učenje o nauci, BIGZ, Beograd 1976., izbor i prevod: D. Basta.
Geary, P., Mit o nacijama. Srednjovekovno poreklo Evrope, Cenzura, Novi Sad 2007.
Godar, Ž.-K., „Fihte, ili stalna domorodačka revolucija“, u Theoria, br. 55.3 (2012),
str. 45 – 53.
Kamerer, E., „Učenje o nauci i pitanje jedinstva uma. Kantovsko nasleđe Fihteove filozofije“, u ARHE, Časopis za filozofiju, Filozofski fakultet – Odsek za filozofiju, Novi Sad, godina I, br. 2/2004, str. 215 – 228.
Kangrga, M., Praksa – vrijeme – svijet. Iskušavanje mišljenja revolucije, Nolit, Beograd 1984.
Kangrga, M., Spekulacija i filozofija od Fichtea do Marxa, Službeni glasnik, Beograd 2010.
Kant, I., Kritika moći suđenja, Dereta, Beograd 2004., prev. N. Popović.
Kant, I., Um i sloboda. Spisi iz filozofije istorije, prava i države, Ideje, Beograd 1974., prir. D. Basta.
Kučinar, Z., „Pojam nemačkoga – najsporniji pojam Fihteove filozofije. Uz Govore nemačkoj naciji“, u Basta, D. (prir.), Fihteov idealizam slobode. Dva veka od smrti Johana Gotliba Fihtea (1814 – 2014), Dosije Studio, Beograd 2014., str. 69 – 86.
Moore, G., „Introduction“, in Fichte, J. G., Adresses to the German Nation, Cambridge University Press 2009., pp. XI – XXXVI.
Oergel, M., Culture and Identity. Historicity in German Literature and Thought 1770
– 1815., Walter de Gryter, Berlin – New York 2006.
Perović, M. A., Etika, Grafomedia, Novi Sad 2001.
Perović, M. A., Praktička filozofija, Grafomedia, Novi Sad 2004.
Prole, D., „Entzweiung Fihteovog pojma bivstvovanja“, u Basta, D. (prir.), Fihteov idealizam slobode. Dva veka od smrti Johana Gotliba Fihtea (1814 – 2014), Dosije Studio, Beograd 2014., str. 167 – 185.
Ruso, Ž.- Ž., Društveni ugovor; O poreklu i osnovima nejednakosti među ljudima; Rasprava o naukama i umetnostima, Filip Višnjić, Beograd 2011., prev. T. Marković, R. Stojanović i M. Vuković.
Šulc, V., Johan Gotlib Fihte – um i sloboda, Dosije Studio, Beograd 2014., prev. D.
N. Basta.