MOMČILO SELESKOVIĆ AND THE DISPUTE ON LANGUAGE

Main Article Content

STANKO VLAŠKI

Abstract

Lemmatic, often implicit, but sometimes also explicit adoption of the thesis that language should be developing naturally was a part of the question of creating united language politics in the Kingdom of Yugoslavia. Our paper is motivated by this question and focuses on the Momčilo Selesković's philosophy as one of our interwar thinkers who not only thematically approach the dispute on the origin and the development of language but recognizes the utmost philosophical dignity of this dispute. Reconsidering Selesković's philosophy of language in the light of Herder's, and Wilhelm von Humboldt's, as well as Aristotle's and Nietzsche's conception, the author tries to demonstrate that Selesković's thesis about the artificiality of language should not be interpreted simply as the acceptance of just one side within old dispute between adherents of the linguistic naturalism and the linguistic conventionalism. That thesis in his philosophy of language tends to encourage the reflection of the humanistic, libertarian essence of the language, and delegitimization of the conceptions which claim that language is something transcendent. Selesković is trying to show that by developing his doctrine of language as a set of symbols, as well as the specific critique of language insisting that it is uninventive. On the other hand, his considerations of different European nations' linguistic paradigm forming are related in the paper to the interwar Yugoslav linguistic perspectives more directly.

Article Details

How to Cite
VLAŠKI, S. (2024). MOMČILO SELESKOVIĆ AND THE DISPUTE ON LANGUAGE. Arhe, 19(38), 157–181. https://doi.org/10.19090/arhe.2022.38.157-181
Section
TOPIC OF THE ISSUE

References

Arhiva Mesečnog časopisa za jugoslovensku kulturu Misao, dostupna na: https://velikirat.nb.rs/items/show/1308

- [Selesković, M. T.], „Analogija i zakon. O pojmu Jugoslavije kao slovenske države“, Misao 3/1918, str. 65-74.

-

Aristotel, Analitika I-II. Kategorije. O izrazu, Paideia, Beograd 2008., prev. S. Blagojević.

Bekić, T., „Germanista dr Momčilo Selesković“, Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, XIII/2, 1970, str. 685-710.

Dimić, Lj., „Književnojezička politika u Kraljevini Jugoslaviji 1918-1941.“, Istorijski glasnik, 1-2/1993, str. 51-71.

Humbolt, V. f., Uvod u delo o Kavi jeziku, Književna zajednica Novog Sada, Novi Sad 1988., prev. O. Kostrešević.

Lolić, M., „Uz filozofske spise Momčila T. Seleskovića“, u: Selesković, M. T., Filozofski spisi: Rasprave, članci, polemike, Rad, Beograd 1999. str. 5-26.

Niče, F., Knjiga o filozofu, Službeni glasnik 2017., prev. J. Aćin

Perović, M. A., „Interbellum i gimnazijska filozofija“, u: Tradicija nastave filozofije V, Časopis Arhe – Edicija filozofske literature Propaideia, Novi Sad 2011., str. 9-28.

Perović, M. A., Studije iz filozofije jezika, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Cetinje 2018.

Prole, D., „Recepcija fenomenologije u međuratnoj Jugoslaviji“, u: Tradicija nastave filozofije IX, Časopis Arhe – Edicija filozofske literature Propaideia, Novi Sad 2019., str. 9-30.

Prole, D., Unutrašnje inostranstvo. Filozofska refleksija romantizma, IKZS, Sr. Karlovci – Novi Sad 2013.

Selescović, M. T., „The Soul of the Slav“, International Journal of Ethics, XXVIII/3, 1918., str. 360-372, dostupno na:

https://www.jstor.org/stable/2377568?refreqid=excelsior%3Ac930085145ee57a6a6eecd0d548758eb&seq=1

Selesković, M. T., „Filozofski značaj Vuka Karadžića“, Srpski književni glasnik, LII/1937, str. 524-527, dostupno na:

https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36-1937-K003

Selesković, M. T., Osnovi jedne filosofije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1982.

Selesković, M. T., Filozofski spisi: Rasprave, članci, polemike, priredio i predgovor napisao Marinko Lolić, Rad, Beograd 1999.

Selesković, M. T., Jezik kao kulturna vrednost, Državna štamparija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Beograd 1924.

Selesković, M. T., Kant. Psihologija „Kritike čistoga uma“, Štamparija „Gundulić“, Beograd 1933.

Selesković, M. T., Esej o metodi izučavanja književnosti i druge rasprave, priredio Gojko Tešić, Narodna knjiga Alfa, Beograd 1999.

Selimović, M., Za i protiv Vuka, Izdavačka organizacija „Sloboda“, Beograd 1981.

Žunjić, S., Istorija srpske filozofije, Plato, Beograd 2009.