REVOLUCIJA VOLJE ZA ŽIVOT U KAPITALIZMU
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
U radu se dokazuje da je Ničeova (Nietzsche) volja za život kao volja za moć, Marksov (Marx) slobodan rad kao izraz života, i Delezov (Deleuze) pojam želje kao volja za moć temelj za revoluciju volje za život u kapitalizmu. Niče se zalaže za obrazovnu i kulturološku revoluciju kao izlaz iz otuđenog sveta u kome se ljudi upotrebljavaju kao objekti. Marks pod revolucijom ne misli samo na političku ili ekonomsku, pa čak ne i svetonazorsku promenu, nego prvenstveno „radikalnu promenu u čoveku i društvu“ mišljenjem. Revolucija je usmerena na ukidanje svake eksploatacije, ali i puno ostvarenje, najviši oblik i bit prakse kao slobodne stvaralačke delatnosti. Marks se zalaže za jednu permanentnu revoluciju celine kao kružnog procesa apsolutne ideje, ostvaruje se proces samo-proizvođenja posredovanog kroz sve posebne načine proizvodnje predmeta, sveta u celini.
Delez u saradnji sa Gatarijem (Guattari) spaja mišljenja Ničea i Marksa i teži razviti politiku primerenu složenosti života, ukazujući da je kapitalizam represivan u svom nekontroliranom nametanju i nagomilavanju želja uz opasnost od izjednačavanja čoveka i stroja. Oni se zalažu za eksperimentiranje-život, stvaranje „nove zemlje“ kao projekt koji se ne može svesti na političko rješenje kao proizvodnju stvarnog, stvaranje života, kroz aktivne, pozitivne linije bega jer one otvaraju želju. Želja, koja je prema Ničeu volja za moć, sama po sebi je revolucionarni proces. Proces želje je radost, a njezin proces se odvija kroz deteritorijalizaciju kao liniju bega kao delovanja jer nema ničeg aktivnijeg od bega kao „susreta između dva carstva.“
Detalji članka
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Bez prerada 4.0 Internacionalna licenca.
Reference
Arthur, Christopher J. 2002. The New Dialectic and Marx’s ‘Capital’, HM Book Series, Leiden: Brill.
Altiser, Luj. 2009. Ideologija i državni ideološki aparati. Loznica: Karpos.
Bataille, Georges. 1988. O Ničeu: volja za srećom. Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada.
Delez, Žil. 2010. Pregovori. Beograd: Karpos.
Delez, Žil, i Parne, Kler. 2009. Dijalozi. Beograd: Fedon.
Deleuze, Gilles. 1988. Foucault. Minneapolis: University of Minesota Press.
Delez, Žil. 1999. Niče i filozofija. Beograd: Plato.
Delez, Žil i Gatari, Feliks. 1990. Anti-Edip, kapitalizam i shizofrenija, Sremski Karlovci, Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića.
Deleuze, Gilles. 1992. Expressionism in Philosophy: Spinoza, Gilles Deleuze. New York: Zone Books.
Deleuz, Gilles i Guattari, Félix. 1995. Šta je filozofija? Sremski Karlovci, Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića.
Deleuze, Gilles i Guattari, Félix. 2013. Tisuću platoa: kapitalizam i shizofrenija 2, Zagreb: Krug Commerce.
From, Erih. 1979. Marksovo shvatanje čoveka, Beograd: Grafos.
Foucault, Michael. 1980. Power/Knowledge: Selected Interviews and Other Writings 1972–1977. London: Harvester Press.
Fourquet, François. 2007. „Une intuition de Félix Guattari“ Revue du MAUSS. Vol. 1 no. 29: 555-568. DOI : 10.3917/rdm.029.0555. URL: https://www.cairn.info/revue-du-mauss-2007-1-page-555.htm
Fineli, Roberto. 2017. Apstrakcija versus protivrečnost: Primedbe na Arturovo delo „Nova dijalektika i Marksov Kapital“, U Stvar. Časopis za teorijske prakse, Novi Sad: Gerusija 9: 229-243.
Fink, Eugen. 1984. Osnovni fenomeni ljudskog postojanja. Nolit, Beograd: Nolit.
Gete, Johan Volfgang. 2016. Faust, Beograd: Nova knjiga.
Guattari, Félix. 1995. Chaosophy, New York: Semiotext(e)
Guattari, Félix. 2015. Psychoanalysis and Transversality: Texts and Interviews 1955–1971. South Pasadena, CA : Semiotext(e).
Hegel, Georg Wilhelm. 1966. Filozofija povijesti. Zagreb: Naprijed.
Henry, Michel. 1990. Du communisme au capitalisme, Paris: Odil Jacob.
Kaufmann, Walter. 2013. Nietzsche: Philosopher, Psychologist, Antichrist. Princeton: Princeton University Press.
Kolakovski, Lešek. 1980. Glavni tokovi marksizma. Beograd: BIGZ.
Lefebvre, Henri. 1980. Misao postala svijetom. Zagreb: Globus.
Lošonc, Alpar. 2017. Nota o prvom tomu Kapitala povodom 150. godišnjice U Stvar. Časopis za teorijske prakse, Novi Sad: Gerusija, 9:124-144.
Lefebvre, Henri. 1980. Misao postala svijetom. Zagreb: Globus.
Le Bon, Gustav. 1980. The French Revolution and the Psychology of Revolution. London: Taylor and Francis, Routledge.
Lukács, Georg. 1979. Povijest i klasna svijest. Zagreb: Naprijed.
Lukács, Georg [György]. 1971. Lenin: A Study on the Unity of his Thought. Cambridge. MA: MIT Press.
Markuze, Herbert. 1966. Um i revolucija. Sarajevo: „Veselin Masleša“.
Marks, Karl. 1960. Ludvig Fojerbah i kraj klasične nemačke filozofije. Beograd: Kultura.
Marks, Karl. 1963. Razlika između Demokritove i Epikurove filozofije prirode, Beograd: Kultura.
Marks, Karl. 1969. Prilog kritici političke ekonomije, Beograd: Kultura.
Karl Marx. 1977. Temelji slobode: osnovi kritike političke ekonomije: Grundrisse. Zagreb: Naprijed.
Marx, Karl. 1973. Kapital: Kritika političke ekonomije I-III, Beograd: Beogradski izdavačko grafički zavod i Prosveta.
Marx, Karl, Engels, Fridrih. 1989. „Nemačka ideologija,“ U Rani radovi, preveo Stanko Bošnjak, 357-421, Zagreb: Naprijed.
Marx, Karl, Engels, Fridrih. 1989. „Prilog jevrejskom pitanju,“ U Rani radovi, preveo Stanko Bošnjak 54-90, Zagreb: Naprijed.
Marx, Karl, Engels, Fridrih. 1989. ,„Ekonomsko-filozofski rukopisi iz 1844“, U Rani radovi, preveo Stanko Bošnjak, 191-347, Zagreb: Naprijed.
Milić, Novica. 2000. „Rizom – Delez: (o četiri gotovo pesničke izreke Heraklita iz Efesa na koje bi se umalo mogla sažeti misao Žila Deleza)“, Časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja Reč, br. 58:179-192.
Negri, Antonio. 1999. Insurgencies: Constituent Power and the Modern State, translated by Maurizia Boscagli, London: University of Minnesota.
Niče, Fridrih. 1981. Filozofija u tragičnom razdoblju Grka. Beograd: Grafos.
Niče, Fridrih. 1984. Osvit, misli o moralnim predrasudama. Beograd: Rad.
Niče, Fridrih. 1986. Genealogija morala. Beograd: Grafos.
Niče, Fridrih. 1992. Tako je govorio Zaratustra. Beograd: BIGZ.
Niče, Fridrih. 1997. „Šopenhauer kao vaspitač“, Nesavremena razmatranja, Beograd: Prosveta.
Nietzsche, Friedrich. 1983. Rođenje tragedije. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, Biblioteka „Zora“
Nietzsche, Friedrich. 1988. Volja za moć. Zagreb: Mladost.
Nietzsche, Friedrich. 1999. Antihrist. Zagreb: Izvori.
Nietzsche, Friedrich, 2002. S onu stranu dobra i zla. Zagreb: Dubravka Kozina Publisher.
Nietzsche, Friedrich, 2003. Radosna znanost. Zagreb: Demetra.
Petrović, Gajo 1972. Praxis — Čemu Praxis. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.
Petrović, Gajo. 1986. Filozofija prakse, U Odabrana djela, sv. I, Naprijed, Zagreb – Nolit, Beograd.
Reichelt, Helmuth. 2007. „Marx’s Critique of Economic Categories: Reflections on the Problem of Validity in the Dialectical Method of Presentation in Capital“, Historical Materialism,vol. 15, no. 4: 3–52.
Starosta, Guido. 2012. „Cognitive Commodities and the Value-Form“, Science & Society, no. 3: 365–392.
Starosta, Guido. 2017. „The Role and Place of ‘Commodity Fetishism’ In Marx’s Systematic-dialectical Exposition in Capital“,
Historical Materialism, 25 no. 3: 101-139. doi: https://doi.org/10.1163/1569206X-12341540
Sutlić, Vanja. 1972. Bit i suverenost, S Marxom na putu k povijesnom mišljenju. Sarajevo: „Veselin Masleša.“
Thoburn, Nicholas. 2003. Deleuze, Marx and Politics. London New York: Routledge.
Toscano, Alberto. 2009. „A Plea for Prometheus“, Critical Horizons: A Journal of Philosophy and Social Theory 2: 241-256.