ČETIRI RHIZOMATA I PETI (I ŠESTI) ELEMENT
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
Autor u radu analizira celinu Empedoklove fi lozofi je, a razmatra je iz
perspektive Aristotelove kauzalne shematike. Mislilac iz Akraganta je prvi fi lozof
kome se, po Stagira ninu, može pripisati prepoznavanje sva četiri uzroka. Voda,
vazduh, vatra i zemlja, kao reprezenti materijalnog uzroka, jednakog su ontološkog
ranga i zamišljeni su od strane Empedokla kao nenastali, neuništivi, kvalitativno
nepromenljivi i svuda homogeni. U njegovim fragmentima pronalaze se i naznake
formalne uzročnosti, odnosno teza da stvari nisu nasumična kombinacija elemenata
već da mora postojati odgovarajuća proporcija u njihovom spajanju, svojevrsni logos.
Autor je, na Aristotelovom tragu, utvrdio da je Empedokle ne samo prvi ustanovio četiri
varijante materijalnog uzroka, nego je prvi i efi cijentni uzrok postavio kao dvostruk,
podelivši ga na dve oprečne sile Ljubav i Mržnju. Njegova Philia koja sakuplja sve u
jedno takođe je i neko dobro, tj. fi nalni uzrok. Osobeno poimanje Ljubavi približilo je
Empedokla, uz Anaksagoru, najviše od svih presokratovaca otkrivanju teleologičnosti
kosmosa, i to je ono što je Aristotel posebno cenio kod „sicilske muze”.
Detalji članka
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Bez prerada 4.0 Internacionalna licenca.
Reference
Aristotel, Fizika, PAIDEIA, Beograd 2006.
Aristotel, Metafizika, Liber, Zagreb 1988.
Aristotel, Metafizika, PAIDEIA, Beograd 2007.
Aristotel, O delovima životinja. O kretanju životinja. O hodu životinja, PAIDEIA,
Beograd 2011.
Aristotel, O nebu. O postajanju i propadanju, PAIDEIA, Beograd 2009.
Aristotel, O rađanju životinja, PAIDEIA, Beograd 2011.
Aristotel, O duši. Parva naturalia, PAIDEIA, Beograd 2012.
Aristotelis Opera, ex. rec. Immanuelis Bekkeri, ed. Acad. Regia Borrusica, I-V, Berlin
-1870. Novo izdanje pripremio je O. Gigon, Berlin 1970-1987. Svi
Aristotelovi navodi sravnjivani su prema ovom izdanju.
Aristotle, Meteorology, u: J. Barnes (ed.), The Complete Works of Aristotle I, Princeton
University Press, Princeton 1991.
Barnes, J., The Presocratic Philosophers II, Routledge & Kegan Paul, London,
Henley and Boston 1979.
Burnet, J., Greek Philosophy Thales to Plato, Macmillan and Co. Ltd., London 1953.
Curd, P. (ed.), A Presocratic Reader, Hackett Publishing Company, Inc., Indianapolis/
Cambridge: 2011.
Diels, H., Kranz, W., Die Fragmente der Vorsokratiker I-III, Weidmann, Zürich .
Hildesheim 1985-1987.
Diels, H., Predsokratovci fragmenti I-II, Naprijed, Zagreb 1983.
Doods, E. R., The Greeks and the Irrational, University of California Press, Berkeley
and Los Angeles 1951.
Furley, D., The Greek Cosmologist I, Cambridge University Press, New York 2006.
Gomperz, T., Griechische Denker I, Velt, Leipzig 1911.
Guthrie, W. K. C., A History of Greek Philosophy II, Cambridge University Press,
Cambridge 1965.
Hegel, G. V. F., Istorija filozofije I, Kultura, Beograd 1970. Original Vorlesungen über
die Geschichte der Philosophie preuzet je sa Internet adrese:
http://www.zeno.org/Philosophie/M/Hegel,+Georg+Wilhelm+Friedrich/
Vorlesungen+%C3%BCber+die+Geschichte+der+Philosophie/
Erster+Teil%3A+Griechische+Philosophie.
Hesiod, Postanak bogova. Homerove himne, »Veselin Masleša«, Sarajevo 1975.
Jaeger, W., The Theology of the Early Greek Philosophers, Oxford University Press,
Oxford 1967.
Janko, R., „Empedocles, On Nature I 233–364: A New Reconstruction of P. Strasb.
gr. Inv. 1665–6.”, u: Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik, 150 (2004).
Kaluđerović, Ž., „Aer kao arche”, u: ARHE, god. XVIII, br. 36, Novi Sad 2021.
Kaluđerović, Ž., Bioetički kaleidoskop, Pergamena, Znanstveni centar izvrsnosti za
integrativnu bioetiku, Zagreb, Hrvatska, 2021.
Kaluđerović, Ž., „Empedocles on Ensouled Beings”, u: Conatus - Journal of
Philosophy, Volume 8, Issue 1, Athens, Hellenic Republic, 2023.
Kaluđerović, Ž., „Hen, polla, archai i aitiai”, u: ARHE, god. XXI, br. 41, Novi Sad
Kaluđerović, Ž., Istorija helenske filozofije II, Akademska knjiga, Novi Sad 2024.
Kaluđerović, Ž., „Ontologizacija brojevaˮ, u: ARHE, god. XIX, br. 37, Novi Sad 2022.
Kaluđerović, Ž., „Pyr - perzistentni supstrat svega”, u: ARHE, god. XX, br. 39, Novi
Sad 2023.
Kaluđerović, Ž., „Rudimenti episteme-logie, physiologie i psyche-logie u fragmentima
exercitatus-a iz Krotona”, u: Zborniku radova: Znanje kao univerzalna
vrijednost – etički i moralni aspekti, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i
Hercegovine, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 2024.
Kaluđerović, Ž., „Začetak „grčkog čuda”, u: ARHE, god. XVII, br. 34, Novi Sad 2020.
Laertije, D., Životi i mišljenja istaknutih filozofa, BIGZ, Beograd 1973.
Longrigg, J., «Philosophy and Medicine: Some Early Interactions», u: Harvard
Studies in Classical Philology, Vol. 67, (1963).
Lukrecije, O prirodi stvari, Prosveta, Beograd 1951.
Miljević, A., Kaluđerović, Ž., „Filozofski osnov Parmenidovog stiha”, u: Filozofska
istraživanja, 147, god. 37, sv. 3, Zagreb 2017.
Newmyer, S. T., „Animal Emotions in the Presocratics”, u: VICHIANA rassegna
internazionale di studi filologici e storici (LX) (1) (2023).
Osborne, C., „Empedocles Recycled”, u: The Classical Quarterly, New Series, Vol.
, No. 1, 1987.
Pavlović, B., Filozofija prirode, PLATΩ, Beograd 2006.
Platon, Kratil. Teetet. Sofist. Državnik, ΠΛΑΤΩ, Beograd 2000.
Reinhardt, K., Parmenides und die Geschichte der griechischen Philosophie, Verlag
von Friedrich Cohen, Bonn 1916.
Rode, E., PSYCHE, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci •
Novi Sad 1991.
Ross, W. D., Aristotle‘s Metaphysics II, Oxford University Press, Oxford 1997.
Solmsen, F., „Love and Strife in Empedocles’ Cosmology”, u: R. E. Allen, D. J.
Furley, Studies in Presocratic Philosophy II, Routledge & Kegan Paul,
London 1977.
Wright, M. R., „Empedocles”, u: C. C. W. Taylor (ed.), Routledge History of Philosophy
Volume I. From the Beginning to Plato, Taylor & Francis e-Library, London
and New York 2005.
Wright, M. R., Empedocles The Extant Fragments, Hackett Publishing Company,
Inc., Indianapolis 1995.