DA LI JE SOKRAT ZAMISLIV U PLATONOVOJ AKADEMIJI?

Bočna strana članka

PDF
Objavljeno: нов 26, 2015
DOI: https://doi.org/10.19090/arhe.2014.21.17-32
Ključne reči:
hedonizam, naslada, Platon, Sokrat, Sokratova istorijska slika

Glavni sadržaj članka

ŽELJKO ŠKULJEVIĆ
Filozofski fakultet, Univerzitet u Zenici, BiH

Apstrakt

Za razliku od preplatoniziranog, „poljepšanog“, moguća su i drugačija dohvatanja i viđenja Sokrata. Mnoštvo ali i „kolebljivost“ povijesnih izvora, koji istraživačima služe za rekonstrukciju Sokratovog lika i učenja, na izvjestan način, polučuju i mnoštvenost njegovih „fotografija“ od kojih su neke jako slične, a neke dijametralno različite. Bez namjere da pravim ponutnju, smutnju i sl., ne prihvatajući pri tom pogrešno razumijevanje jednog W. Weischedela u formi Sokrates oder Das Ärgernis des Fragens, dao sam sebi za pravo da drugačije učitavam „opšteprihvaćene“ izvore, ali i one proskribirajuće. Na taj način u Satirskoj i Silenskoj (s)ličnosti pronašao sam sliku hedonizirajućeg Sokrata koji je, koristeći se tehnikama i postignućima Starije sofistike, bio i retorički „vješt mačevalac“. Međutim, ono što je najvažnije, bez obzira kojim istraživalačkim konceptom i izvorom se poslužili, jeste da je postojao mislilac Sokrat i njegova djelujuća priroda. Kako drugačije objasniti bavljenje njime i njegovo neprestalo bivanje u duhovnoj vizuri svijeta.

Detalji članka

Kako citirati
ŠKULJEVIĆ, ŽELJKO. (2015). DA LI JE SOKRAT ZAMISLIV U PLATONOVOJ AKADEMIJI?. Arhe, 11(21), 17–32. https://doi.org/10.19090/arhe.2014.21.17-32
Broj časopisa
God. 11 Br. 21 (2014): SOKRATOVA FILOZOFIJA
Sekcija
TEMA BROJA

Reference

Aristotel, Nikomahova etika, SNL, Zagreb, 1982.

B. Bošnjak, Dijalog Fileb, predgovor u: Platon, Fileb i Teetet, Naprijed, Zagreb, 1979.

J. Burnet, Greek Philosophy Thales to Plato, Macmillan and Co., London, 1950.

H. Diels, Predsokratovci/fragmenti, Naprijed, Zagreb, 1983.

I .Djurant, Život Grčke, Beograd, 2004.

Ž.P. Dimon, Antička filozofija, Izd. knjiž. Z. Stojanović, Sremski Karlovci/Novi Sad, 1990.

E. Dupréel, La legende Socratique, Bruxelles, 1922.

M. N. Đurić, Istorija helenske etike, BIGZ, Beograd, 1976.

M. N. Đurić, Platonova Akademija i njen politički rad, SANU, Naučno delo, Beograd, 1960.

M. Đurić, Sokrat i sofisti XLIV, predgovor u: Platon, Protagora, Gorgija, Kultura, Beograd, 1968.

O. M. Frejdenberg, Mit i antička književnost, Prosveta, Beograd, 1987.

O. Gigon, Sokrates, Sein Bild in Dichtung und Geschichte, Bern, 1947.

W.K. Guthrie, Povijest grčke filozofije, Naklada Jurčić, Zagreb, 2006.

W. Jaeger, Paideia. Die Formung des griech. Mensch, Bd I, Berlin und Leipzig, 1934.

W. Jaeger, Paideia. Oblikovanje grčkog čoveka, Knj. Zajed., Novi Sad, 1991.

K. Joёl, Der echte und der Xenophontische Sokrates, Bd. 1 – 2, Berlin, 1893 – 1901.

W. Kranz, Diotima von Mantinea, Hermes 61, 1926.

P. Natorp, Ǚber Sokrates, Philos. Monatshefte 30, 1894.

A. Patzer, Bibliographia Sokratica (Die wissenschaffliche Literatur über Sokrates von den Anfangen bis auf die neueste Zeit in systematisch-chronologischer Anordnung), Verlag Karl Alber, Freiburg/München, 1985.

Platon, ΛÁΧΗΣ, Zagreb, 1908.

K. R. Popper, The open Society and Its Enemies, Routledge and Kegan Paul, London, 1957.

G. Reale, Sokrat (K otkriću ljudske mudrosti), Demetra, Zagreb, 2003.

F. Ricken, Philosophie der Antike, Verlag W. Kohlhammer, Stuttgart-Berlin-Köln, 1993.

I. F. Stone, A New Apology for Socrates(Nova odbrana Sokratova), Pregled (br. 245), 1989.

I. F. Stone, Suđenje Sokratovo, MISL, Zagreb, 2005.

Ž. Škuljević, Dijalog sa Sokratom, Hijatus, Zenica, 1996.

Ž. Škuljević, Sofistika kao istina privida, Hijatus, Zenica, 2001.

U Sokratu se krije ΣΩΚΡΑΤΗΣ, Hijatus, Zenica/Banja Luka, 2011. (uredili Z. Arsović i Ž. Škuljević)