AER KAO ARCHE

Glavni sadržaj članka

ŽELJKO KALUĐEROVIĆ

Apstrakt

Autor u članku utvrđuje dve grupe razloga kojima se rukovodio Anaksimen prilikom odabira aer-a kao arche-a svega. Jedna grupa ima znanstveno poreklo, dok u drugu grupu spadaju manje reflektovani motivi koji su izranjali iz opšteg duhovnog ambijenta u kome su Anaksimen i druga dvojica Milećana živeli. Nasuprot čestom stavu o regresu Anaksimena u odnosu na Anaksimandra kada je reč o postuliranju vazduha kao načela, autor je na stanovištu da stavovi poslednjeg Milećanina predstavljaju misaoni napredak u odnosu na njegove prethodnike. Argumenti za ovu tvrdnju pronalaze se najpre u njegovom stilu pisanja – proznom, koji ukazuje na Anaksimenov otklon od mitske pozadine i približavanje racionalnom diskursu; drugo, Anaksimen je preformulisao prvobitni kontekst reči aer u njegovo današnje značenje nevidljive tvari koja nas okružuje, razumevši vazduh kao „nešto” a ne „ništa” i postavljajući ga kao načelo; on je učinio korak napred i kada je preciziranje filozofske terminologije u pitanju, distingvirajući bivstvo i svojstva; sa Anaksimenom, konačno, očigledne razlike u vrsti ili kvalitetu su po prvi put svedene na zajedničko poreklo u razlici kvantiteta. Ovome treba dodati uvođenje sintagme zgušnjavanje i razređivanje kojom je pokušao objasniti nastajanje i promenu, odnosno ovim pojmovnim parom Anaksimen je anticipirao pronalaženje izvora kretanja ili causa efficiens-a.

Detalji članka

Kako citirati
KALUĐEROVIĆ, ŽELJKO . (2022). AER KAO ARCHE. Arhe, 18(36), 9–28. https://doi.org/10.19090/arhe.2021.36.9-28
Sekcija
TEMA BROJA

Reference

Algra, K., "The beginnings of cosmology", u: A. A. Long (ed.), The Cambridge Companion to EARLY GREEK PHILOSOPHY, Cambridge University Press, Cambridge 1999. DOI: https://doi.org/10.1017/CCOL0521441226.003

Alt, K., "Zum Satz des Anaximenes über die Seele: Untersuchung von Aëtios περὶ ἀρχῶν", u: Hermes 101 (1973).

Aristotel, Metafizika, PAIDEIA, Beograd 2007.

Aristotel, O duši. Parva naturalia, PAIDEIA, Beograd 2012.

Aristotel, O nebu. O postajanju i propadanju, PAIDEIA, Beograd 2009.

Aristotel, Fizika, PAIDEIA, Beograd 2006.

Aristotelis Opera, ex.rec. Immanuelis Bekkeri, ed. Acad. Regia Borrusica, I-V, Berlin 1831-1870. Novo izdanje pripremio je O. Gigon, Berlin 1970-1987. Svi Aristotelovi navodi sravnjivani su prema ovom izdanju.

Aristotle, Meteorology, u: J. Barnes (ed.), The Complete Works of Aristotle I, Princeton University Press, Princeton 1991.

Barnes, J., Early Greek Philosophy, Penguin Putnam, New York 2001.

Barnes, J., The Presocratic Philosophers I-II, Routledge & Kegan Paul, London, Henley and Boston 1979.

Burnet, J., Early Greek Philosophy, The World Publishing Company, Cleveland and New York 1962.

Cherniss, H., Aristotle's Criticism of Presocratic Philosophy, OCTAGON BOOKS INC., New York 1964.

Diels, H., Kranz, W., Die Fragmente der Vorsokratiker I-III, Weidmann, Zürich . Hildesheim 1985-1987.

Diels, H., Predsokratovci fragmenti I-II, Naprijed, Zagreb 1983.

Gomperz, H., "Problems and Methods of Early Greek Science", u: Journal of the History of Ideas, Vol. 4, No. 2. (Apr., 1943). DOI: https://doi.org/10.2307/2707322

Guthrie, W. K. C, A History of Greek Philosophy I, Cambridge University Press, Cambridge 1962.

Guthrie, W. K. C., "ANAXIMENES AND ΤΟ ΚΡΥΣΤΑΛΛΟΕΙΔΕΣ", u: The Classical Quarterly, New Series, Vol. 6, No. 1/2. (Jan. - Apr., 1956). DOI: https://doi.org/10.1017/S0009838800014968

Guthrie, W. K. C., The Greeks and their Gods, Beacon Press, Boston 2001.

Hegel, G. V. F., Istorija filozofije I, BIGZ, Beograd 1975. Original Istorije filozofije I preuzet je sa Internet adrese: http://www.zeno.org/Philosophie/M/Hegel,+Georg+Wilhelm+Friedrich/Vorlesungen+%C3%BCber+die+Geschichte+der+Philosophie.

Homer, Ilijada, Prosveta, Beograd 1968.

Jaeger, W., The Theology of the Early Greek Philosophers, Oxford University Press, Oxford 1967.

Kaluđerović, Ž., „Anaksimenov i Diogenov animatizam”, u: Filozofska istraživanja, 141, god. 36, sv. 1, Zagreb2016. DOI: https://doi.org/10.21464/fi36107

Kaluđerović, Ž., Dike i dikaiosyne, Magnasken, Skopje (Severna Makedonija) 2015.

Kaluđerović, Ž., Stagiranin, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci · Novi Sad 2018.

McKirahan, R. D., Philosophy Before Socrates, Hackett Publishing Company, Inc., Indianapolis/Cambridge 2010.

Kirk, G. S., Raven, J. E., The Presocratic Philosophers, Cambridge University Press, Cambridge 1957.

Koplston, F., Istorija filozofije Grčka i Rim, BIGZ, Beograd 1991.

Laertije, D., Životi i mišljenja istaknutih filozofa, BIGZ, Beograd 1973. Original Života i mišljenja istaknutih filozofa preuzet je sa Internet adrese: http://www.mikrosapoplous.gr/dl/dl.html.

Liddell, H. G., Scott, R., Jones, H. S., A Greek-English Lexicon, Oxford University Press, Oxford 1996.

Marías, J., History of Philosophy, Dover Publications, Inc., New York 1967.

Mirhady, D., "Non-Technical Pisteis in Aristotle and Anaximenes", u: The American Journal of Philology, Vol. 112, No. 1. (Spring, 1991). DOI: https://doi.org/10.2307/295009

Niče, F., Filozofija u tragičkom razdoblju Grka, u: Spisi o grčkoj književnosti i filozofiji, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci-Novi Sad 1998.

Pavlović, B., Presokratska misao, ΠΛΑΤΩ, Beograd 1997.

Platon, Fedon, u: Dijalozi, Kultura, Beograd 1970.

Ross, W. D., Aristotle DE ANIMA, Oxford University Press, Oxford 1999.

Schofield, M., Routledge History of Philosophy Volume I. From the Beginning to Plato (ed. C. C. W. Taylor), Taylor & Francis e-Library, London and New York 2005.

Stokes, M. C., One and Many in Presocratic Philosophy, Center for Hellenic Studies, Washington D. C. 1971.

Šredinger, E., Priroda i Grci, Fedon, Beograd 2007.

Vindelband, V., Istorija filozofije, BOOK & MARSO, Beograd 2007. Original Istorije filozofije preuzet je sa Internet adrese: https://archive.org/stream/geschichtederphi00wind#page/n3/mode/2up.

Ueberweg, F., Praechter, K., Grundriß der Geschichte der Philosophie I, E. S. Mittler und Sohn, Berlin 1909.

Najčitanije od istog autora

1 2 3 > >>