FENOMEN MISTICIZMA: ELEMENTI MISTICIZMA U HEIDEGGEROVU TREĆEM PERIODU MIŠLJENJA (1947-1976)

Bočna strana članka

PDF
Objavljeno: апр 3, 2024
DOI: https://doi.org/10.19090/arhe.2023.40.247-276
Ključne reči:
Heidegger, misticizam, mišljenje, pjesništvo, teologija, filozofija, mnijenje

Glavni sadržaj članka

SAFER GRBIĆ
Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Republika Hrvatska

Apstrakt

Recepcija Heideggerovoga djela od njegovih studentskih dana do suvremenosti je doista različna: od sumnjičavosti preko glorificiranja, od negiranja do propagiranja, od kritiziranja do dogmatskoga slijeđenja. Njegova biobibliografija koja pobuđuje tako oprečne reakcije kod čitateljstva doista da je povodom da Heidegger bude naposljetku optužen na zastranjivanje u filozofiji, nagovaranje na iracionalizam i potonji odlazak u misticizam. Jer, bili afirmativnoga stava spram Heideggerovoga djela ili pak negativnoga, moramo se složiti kako njegov treći period mišljenja sadrži mnoštvo eksplicitnih iskaza koji logiku izvrgavaju ruglu, znanstvenu metodu relativiziraju, iracionalnost drže dijelom racionalnosti ili mnoštvo eksplicitnih iskaza koji zazivaju mistike i evanđeliste, pitaju bez da imaju namjeru pružiti odgovore, onečišćavaju čisti um, itd. Na tomu tragu ovaj rad ima namjeru dokazati hipotezu o mnoštvu evidentnih elemenata misticizma u Heideggerovu trećem periodu mišljenja (1947-1976) – i to, kroz davanje prvenstva pjesništvu nad mišljenjem, uvođenje teologije u filozofiju kao i indikativnome svođenju mišljenja na mnijenje.

Detalji članka

Kako citirati
GRBIĆ, S. (2024). FENOMEN MISTICIZMA: ELEMENTI MISTICIZMA U HEIDEGGEROVU TREĆEM PERIODU MIŠLJENJA (1947-1976). Arhe, 20(40), 247–276. https://doi.org/10.19090/arhe.2023.40.247-276
Broj časopisa
God. 20 Br. 40 (2023): FILOZOFIJA ISTORIJE FILOZOFIJE
Sekcija
STUDIJE I OGLEDI
Creative Commons License

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Bez prerada 4.0 Internacionalna licenca.

Reference

Aristotel (2006). Fizika. Beograd: Paideia, knjige Gama i Delta.

Aristotel (2007). Metafizika. Beograd: Paideia, knjige Alfa, Delta.

Alighieri, D. (2009). Božanstvena komedija: Pakao. Sarajevo: Svjetlost.

Audi, R. (1999). The Cambridge Dictionary of Philosophy. Cambridge: Cambridge University Press.

Brainard, M. (1991). Contributions to Der Akademiker 1910-1913. Graduate Faculty Philosophy Journal, vol. 14 no. 2/vol. 15 no. 1.

Baković, L. (1989). Biblija: Stari i Novi zavet. Novi Sad: Dobra vest.

Caputo, J. D. (2020). The mystical element in Heidegger's thought. Fordham University Press.

Caputo, J. D. (1974). Meister Eckhart and the Later Heidegger: The Mystical Element in Heidegger's Thought: Part One. Journal of the History of Philosophy, 12(4).

Caro, A. D. (1982). Reception and Impact: The first decade of Nietzsche in Germany. Orbis Litterarum, 37(1).

Cairns, D. (1976). Conversations with Husserl and Fink. The Hague: Nijhoff.

Filipović, V. (1989). Filozofski rječnik. Zagreb: NZMH.

Fichte, J. G. (2007). Učenje o nauci (1804). Beograd: Službeni glasnik.

Hahn, F. (2011). 1000 Jahre Stadtgeschichte im Blick. U: Südkurier 5 (9).

Higgins, K. M. (2014). Elisabeth Förster-Nietzsche and the Reinvention of Nietzscheanism in the Service of National Socialism. New Nietzsche Studies, 13(3).

Hölderlin, F. (1943). Sämtliche Werke, Große stuttgarter Ausgabe. Stuttgart: Verlag W. Kohlhammer.

Hegel, G. W. F. (1986). Wissenschaft der Logik. Berlin: Suhrkamp Verlag.

Heidegger, M. (2012). Predgovor. U: Objašnjenja uz Hӧlderlinovo pjesništvo. Zagreb: Demetra.

Heidegger, M. (2012) Uvodna napomena uz ponavljanje govora. U: Objašnjenja uz Hӧlderlinovo pjesništvo. Zagreb: Demetra.

Heidegger, M. (2012). Hölderlin i bit pjesništva. U: Objašnjenja uz Hölderlinovovo pjesništvo. Zagreb: Demetra.

Kaufmann, S. (2019). Heidegger liest Goethe. Heidelberg: Winter.

Heidegger, M. (1996). Okret. U: Kraj filozofije i zadaća mišljenja. Zagreb: Naprijed.

Heidegger, M. (1991). The Principle of Reason. Bloomington & Indianapolis: Indiana University Press.

Heidegger, M. (1996). Vrijeme i bitak. U: Kraj filozofije i zadaća mišljenja. Zagreb: Naprijed.

Heidegger, M. (2009). Volja za moć kao umjetnost. U: Nietzsche I. Beograd: Fedon.

Heidegger, M. (1996). O humanizmu. U: Kraj filozofije i zadaća mišljenja. Zagreb: Naprijed.

Heidegger, M. (2009). Nietzscheova metafizika. Nietzsche II. Beograd: Fedon.

Heidegger, M. (2012). Povratak kući / Srodnicima. U: Objašnjenja uz Hӧlderlinovo pjesništvo. Zagreb: Demetra.

Hajdeger, M. (1982). Pesnički stanuje čovjek. U: Mišljenje i pevanje. Beograd: Nolit.

Heidegger, M. (2021). Gesamtausgabe: Ausgabe letzter Hand. Frankfurt am Main: Vittorio Klostermann.

Heidegger, M. (1996). Kraj filozofije i zadaća mišljenja. U: Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Zagreb: Naprijed.

Heidegger, M. (1976). Vaga i tijek. U: Iz iskustva mišljenja. Zagreb: SCSZ.

Heidegger, M. (2008). Što se zove mišljenje? Zagreb: Breza.

Heidegger, M. (1988). Bitak i vrijeme. Zagreb: Naprijed.

Hajdeger, M. (2009). Večno vraćanje istog. U: Niče I. Beograd: Fedon.

Heidegger, M. (1996). Onto-teo-loški ustroj metafizike. U: Kraj filozofije i zadaća mišljenja. Zagreb: Naprijed & Brkić i sin.

Heidegger, M. (1972). Filozofija i teologija. U: Uvod u Heideggera. Zagreb: RK SOH.

Kant, I. (1998). The Critique of Pure Reason. Cambridge: Cambridge University Press.

Lilly, R., & Haar, M. (1989). Heidegger and the God of Hölderlin. Research in Phenomenology, 19(1).

Ott, H. (1988). Martin Heidegger: Unterwegs zu seiner Biographie. Frankfurt: Campus.

Pavao II, I. (1999). Fides et ratio = Vjera i razum: enciklika svim biskupima Katoličke crkve o odnosu vjere i razuma. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.

Rae, G. (2010). Re-thinking the human: Heidegger, fundamental ontology, and humanism. Human Studies, 33.

Sheehan, T. (2004). Životopis: Heidegger i teška vremena. U: Eseji o Heideggeru. Sarajevo: Oko.

Sheehan, T. (1988). Heidegger's Lehrjahre. U: Collegium Phaenomenologicum: The first ten years. Amsterdam: Kluwer.

Wohlleben, J. (1990). Junonische Nüchternheit – Hӧlderlin. U: Die Sonne Homers. Gӧttingen: Vandenhoeck & Ruprecht.