POIMANJE MORALNOG FENOMENA U KANTOVOJ I HEGELOVOJ FILOZOFIJI

  • MINA ĐIKANOVIĆ Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet
Ključne reči: Kant, Hegel, moral, zakon, volja, subjektivnost, sloboda

Apstrakt

Kantova filozofija raskida s tzv. etikama dobara. Kant je postavio novi pojam moraliteta, očišćen od svih heteronomnih svrha i usmeren na ideju poopštivosti maksime. Tražeći čisti princip moraliteta i nalazeći ga u moralnom zakonu, Kant je u isto vreme dao ljudskoj subjektivnosti nenadmašni dignitet i osudio je na neozbiljivost koja vrhuni u težnji ka savršenstvu. Hegel je usvojio visoko misaono postignuće Kantovog stava o beskonačnom pravu subjektivnosti, ali ga je učinio ozbiljivim tako što ga je ukonačio pojmom običajnosti. Autor nastoji da pokaže vrhunski domet Kantove koncepcije morala i mogućnost da se njena ograničenja prevaziđu hegelovskom intervencijom.

Reference

Agamben, G., Homo sacer. Sovereign Power and Bare Life, Stanford University Press 1998.

Bielefeldt, H., Symbolic Representation in Kant's Practical Philosophy, Cambridge University Press.

Hegel, G. W. F., Fenomenologija duha, Ljevak, Zagreb 2000.

Hegel, G. W. F., Osnovne crte filozofije prava, Veselin Masleša-Svjetlost, Sarajevo 1989.,

Hume, D., An Enquiry Concerning Human Understanding, University of Adelaide 2014.

Kant, I., Metafizika morala, IKZS, Novi Sad 1993.

Kant, I., Pravno-politički spisi, Politička kultura, Zagreb 2000.

Kant, I., Kritika čistog uma, Dereta, Beograd 2003.

Kant, I., Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb 1974.

Kant, I., Zasnivanje metafizike morala, Dereta, Beograd 2004.

Nancy, Finite thinking, Stanford University Press, California 2003.

Perović, M. A, Etika, INED CO „Media“, Novi Sad 2001.

Perović, M. A, Filozofija morala, Cenzura, Novi Sad 2013.

Perović, M. A., Hegel i problem savjesti, Bratstvo-Jedinstvo, Novi Sad 1989.

Perović, M. A., Pet studija o Hegelu, Filozofski fakultet, Novi Sad 2004.
Objavljeno
18. 06. 2020.
Sekcija
TEMA BROJA