UTICAJ HEGELOVE FILOZOFIJE UMETNOSTI NA RAZVOJ SAVREMENE ESTETIKE
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
U prvom delu teksta ispituju se kritičke interpretacije Hegelove filozofije umetnosti i osnovanost argumenata koji je smatraju prevaziđenom. U drugom delu teksta istražuju se razmere Hegelovog uticaja na nekoliko odabranih pravaca u savremenoj estetici. Tekst u celini predstavlja pokušaj da se rasvetle i neposredni i posredni uticaji koje Hegelova filozofija umetnosti vrši na estetiku u epohi koja nastupa nakon njegovog doba. Zaključak tog istraživanja pokazuje da je Hegelov posredni uticaj mnogostruko jači od neposrednog i da nesmanjenom snagom traje i danas.
Detalji članka

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Bez prerada 4.0 Internacionalna licenca.
Reference
Bloch, E., Lukacs, G., Brecht, B., Benjamin, W., Adorno, T., Aesthetics and Politics, Verso Edition, London 1980.
Gadamer, H.-G., Hegelova dijalektika, Plato, Beograd 2003.
Grlić, D., Umjetnost i filozofija, Naprijed, Zagreb, Nolit, Beograd 1988.
Hegel, G. V. F., Estetika, BIGZ, 1975.
Hegel, G. V. F., Estetika, Kultura, Beograd 1970.
Hegel, G. V. F., Istorija filozofije, Kultura, Beograd 1964.
Hegel, G. V. F., Fenomenologija duha, BIGZ 1986.
Lukač, G., Osobenost estetskog, Nolit, Beograd 1980.
Man, P., Aesthetic Ideology, Regents of the University of Minnesota 1996.
Marcuse, H., Um i revolucija,Veselin Masleša, Sarajevo 1987.
Marks, K., Engels, F., O umetnosti i književnosti – Izbor iz spisa, Kultura, Beograd 1960.
Ortega y Gasset, J., The Dehumanization of Art and Notes on the Novel, Princeton University Press, 1949.
Perović, M. A. Pet studija o Hegelu, Biblioteka Arhe, Filozofski fakultet, Novi Sad 2012.
Sartr, Ž. P., Šta je književnost, Nolit, Beograd 1984.