JEDNO, ΤΟ ΠΑΝ I BOG
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
Autor u radu ispituje Ksenofanove fragmente, posebno one koji se tiču njegovog razumevanja boga, kao i njegov odnos prema promeni i mnoštvu. Elejci su, prema Aristotelu, poricali jestost svakoj vrsti promene i okružujućoj mnoštvenosti. Možda Kolofonjanin i nije nameravao da odbaci mnoštvenost sveta, ali je izvesno da nije mogao ni tačno da prikaže njegov odnos sa jednim bogom. Time se dovodi u pitanje čitava Stagiraninova četvorovrsna kauzalna shematika, jer bez egzistirajućeg mnoštva pojam uzroka (p)ostaje bez smisla. Na osnovu površne recepcije tri fragmenta (DK21B27, DK21B29 i DK21B33), i pominjanja zemlje i vode u njima, moglo bi se zaključiti da je Ksenofan, ipak, bio zastupnik učenja o tzv. materijalnom uzroku. Sva tri pasaža, u stvari, opisuju nastanak organskog života iz zemlje, koja da bi stvorila živa bića treba biti još i vlažna. Arche kosmosa nije u ovim fragmentima predmet analize budući da koncepcijski posmatrano on i nema načelo. Ovi fragmenti barda iz Kolofona, stoga, nemaju arche-ološko značenje već predstavljaju njegovo plaćanje danka vlastitom jonskom poreklu. Bez obzira, konačno, da li se Ksenofan razmatra iz „elejske” ili više iz „jonske” perspektive, zbog strukturalnih prepreka njegove doktrine, on stoji izvan mogućeg klasifikovanja koje bi ga situiralo u Aristotelovo učenje o uzrocima.
Detalji članka
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Bez prerada 4.0 Internacionalna licenca.
Reference
Aristotel, Fizika, PAIDEIA, Beograd 2006.
Aristotel, Metafizika, PAIDEIA, Beograd 2007.
Aristotel, O duši, u: O duši. Parva naturalia, PAIDEIA, Beograd 2012.
Aristotel, O nebu, u: O nebu. O postajanju i propadanju, PAIDEIA, Beograd 2009.
Aristotel, Politika, Liber, Zagreb 1988.
Aristotel, Retorika, Naprijed, Zagreb 1989.
Aristotelis Opera, ex. rec. Immanuelis Bekkeri, ed. Acad. Regia Borrusica, I-V, Berlin 1831-1870. Novo izdanje je pripremio O. Gigon, Berlin 1970-1987. Svi Aristotelovi navodi sravnjivani su prema ovom izdanju.
Biblija, Sveti arhijerejski Sinod Srpske pravoslavne crkve, Beograd 2007.
Bošnjak, B., Grčka filozofska kritika Biblije, Naprijed, Zagreb 1971.
Broadie, S., "Rational theology", u: A. A. Long (ed.), The Cambridge Companion to EARLY GREEK PHILOSOPHY, Cambridge University Press, Cambridge 1999.
Burnet, J., Greek Philosophy Thales to Plato, Macmillan and Co. Ltd., London 1953.
Cherniss, H., Aristotle's Criticism of Presocratic Philosophy, OCTAGON BOOKS INC., New York 1964.
Cherniss, H., "The Characteristics and Effects of Presocratic Philosophy", u: D. J. Furley, R. E. Allen, Studies in Presocratic Philosophy I, Humanities Press, New York 1970.
Cornford, F. M., From Religion to Philosophy, Harper & Row, New York 1957.
Diels, H., Kranz, W., Die Fragmente der Vorsokratiker I-III, Weidmann, Zürich . Hildesheim 1985-1987.
Diels, H., Parmenides Lehrgedicht, Druck und Verlag von Georg Reimer, Berlin 1897.
Diels, H., Predsokratovci fragmenti I-II, Naprijed, Zagreb 1983.
Dods, E. R., Grci i iracionalno, Službeni glasnik, Beograd 2005.
Finkelberg, A., "Studies in Xenophanes", u: Harvard Studies in Classical Philology. 1990. Vol. 93. (1990).
Guthrie, W. K. C., A History of Greek Philosophy I, Cambridge University Press, Cambridge 1962.
Hegel, G. V. F., Istorija filozofije I, BIGZ, Beograd 1975. Original Vorlesungen über die Geschichte der Philosophie preuzet je sa Internet adrese:
Heidel, W. A., "Hecateus and Xenophanes", u: The American Journal of Philology. 1943. Vol. 64, No.3. (1943).
Homer, Ilijada, Prosveta, Beograd 1968.
Hussey, E., The Presocratics, Hackett Publishing Company, Inc., Indianapolis 1995.
Jaeger, W., The Theology of the Early Greek Philosophers, Oxford University Press, Oxford 1967.
Kaluđerović, Ž., „Aer kao arche”, u: ARHE, god. XVIII, br. 36, Novi Sad 2021.
Kaluđerović, Ž., „Aristotelov nepokretni pokretač”, u: Filozofski godišnjak, god. VI, br. 6, Banja Luka 2009.
Kaluđerović, Ž., „Bog i pravda u fragmentima Barda iz Kolofona”, u: Religija i tolerancija, Vol. VIII, No 13, Novi Sad, Januar-Jun 2010.
Kaluđerović, Ž., „Ono neograničeno načelo”, u: ARHE, god. XVIII, br. 35, Novi Sad 2021.
Kaluđerović, Ž., Delić, Z., „Razložnost homo mensure”, u: Pedagoška stvarnost, god. LXI, br. 4, Novi Sad 2015.
Kaluđerović, Ž., „Stagiraninova aitiologija”, u: Znakovi vremena, God. XVI, broj 59, Sarajevo 2013.
Kaluđerović, Ž., „Začetak „grčkog čuda”, u: ARHE, god. XVII, br. 34, Novi Sad 2020.
Kirk, G. S., Raven, J. E., The Presocratic Philosophers, Cambridge University Press, Cambridge 1957.
Kozlić, S., Filozofija prava, Pravni fakultet Univerziteta u Zenici, Zenica 2015.
Laertije, D., Životi i mišljenja istaknutih filozofa, BIGZ, Beograd 1973. Original Βίοι καὶ γνῶμαι τῶν ἐν φιλοσοφίᾳ εὐδοκιμησάντων preuzet je sa Internet adrese: http://www.mikrosapoplous.gr/dl/dl.html.
Lesher, J. H., Xenophanes of Colophon . Fragments, University of Toronto Press, Toronto 1992.
Marías, J., History of Philosophy, Dover Publications, Inc., New York 1967.
Marković, M., Studije o religiji antike, Jasen, Nikšić 2001.
McKirahan, R. D., Philosophy Before Socrates, Hackett Publishing Company, Inc., Indianapolis/Cambridge 2010.
Niče, F., Filozofija u tragičkom razdoblju Grka, u: Spisi o grčkoj književnosti i filozofiji, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci-Novi Sad 1998. Original Die Philosophie im tragischen Zeitalter der Griechen preuzet je sa Internet adrese: http://www.nietzschesource.org/#eKGWB/PHG.
Platon, Sofist, u: Kratil. Teetet. Sofist. Državnik, ΠΛΑΤΩ, Beograd 2000. Original ΣΟΦΙΣΤΗΣ ἢ περὶ τοῦ ὄντος, λογικός preuzet je iz: Platon, THEAITETOS ⸳ DER SOPHIST ⸳ DER STAATSMANN, Werke: in 8 Bd.; griech. u. dt., sechster band, Hrsg. von G. Eigler, Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt 1970.
Ross, W. D., Aristotle's Metaphysics I, Oxford University Press, Oxford 1997.
Stace, W. T., A Critical History of Greek Philosophy, MACMILLAN AND CO., LIMITED, London 1950.
Wilamowitz-Moellendorff, U. v., Die Griechische und Lateinische Literatur und Sprache, Druck und Verlag von B. G. Teubner, Berlin und Leipzig 1905.