DA LI PRAZAN PROSTOR (STVARNO) POSTOJI? O problemu vakuuma u novovekovnoj filozofiji i nauci
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
Ovaj rad je posvećen razmatranju problema apsolutno praznog prostora (vakuuma) u novovekovnoj filozofiji i nauci. U prvom delu rada biće predstavljen opšti kontekst problema i dva načelna načina njegovog rešavanja, dok će u drugom delu rada biti ponuđeni primeri konkretnih argumenata u prilog i protiv realnog postojanja praznog prostora: Dekartov, Gasendijev i Lajbnicov. Analize u radu pokazuju da u osnovi ovog problema fizike stoji metafizičko-logički način promišljanja, koji prazan prostor određuje kao ništa – to jest, kao nebiće. Razmatranje praznog prostora takođe pokazuje osobene transformacije tradicionalno metafizičkih pojmova materije, bića i ništa uzrokovane njihovim novim životom u narativu (nove) fizike.
Detalji članka
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Bez prerada 4.0 Internacionalna licenca.
Reference
Akvinski, T., „O biću i biti”, u: Izbor iz djela, Naprijed, Zagreb, 1990.
Ariew, R., „Descartes and his critics on matter and form: atomism and individuation”,
in: G. Manning (ed.), Matter and Form in Early Modern Science and
Philosophy, Brill, Leiden/Boston, 2012.
Августин, А., Исповести, ИКЗС, Сремски Карловци – Нови Сад, 2018.
Cassirrer, E., The Individual and the Cosmos in Rennaissance Philosophy, Dover
Publishing, Mineola, 2000.
Carre, M. H., „Pierre Gassendi and the New Philosophy”, Philosophy, Vol. 33, No.
, 1958.
Descartes, R., „Meditacije o prvoj filozofiji”, u: E. Huserl, Kartezjianske meditacije,
Izvori i tokovi, Zagreb, 1975.
Descartes, R., Principles of Philosophy, Kluwer Academic Publishers, Dordrecht/
Boston/London, 1982.
Dissale, R., „Newton’s philosophyical analysis of space and time”, in: I. B. Cohen,
G. E. Smith (eds.), The Cambridge Companion to Newton, Cambridge
University Press, Cambridge, 2002.
Downing, L. „Robert Boyle”, in: A Companion to Early Modern Philosophy, S.
Nadler (ed.), Blackwell Publishing, 2002.
Fisher, S., Pierre Gassendi’s Philosophy and Science. Atomism for Empiricists, Brill,
Leiden/Boston, 2005.
Холбах, П., Систем природе, Просвета, Београд, 1950.
Kail, P. „Isaac Newton”, in: A Companion to Early Modern Philosophy, S. Nadler
(ed.), Blackwell Publishing, 2002.
Leibniz, G. W., „Monadologija”, u: Izabrani filozofski spisi, Naprijed, Zagreb, 1980.
Leibniz, G. W., „Primjedbe uz opći dio Descartesovih načela”, u: Izabrani filozofski
spisi, Naprijed, Zagreb, 1980.
Loerke, M., „Form, Figure, and Two Types of Extended Being: Averroism in
Young Leibniz”, in: D. Rutherford (ed.), Oxford Studies in Early Modern
Philosophy, Volume IX, Oxford University Press, Oxford, 2019.
Mamiani, M., „To Twist the Meaning: Newton’s Regulae Philosophandi Revisited”,
in: J. Z. Buchwald, I. B. Cohen (eds.), Isaac Newton’s Natural Philosophy,
MIT Press, Cambridge/London, 2001.
Osler, M. J., Divine Will and the Mechanical Philosophy, Cambridge University
Press,Cambridge, 1994.
Popović, U., „Gasendijev atomizam u svetlu novovekovne nauke”, Arhe, Vo. XIV,
No. 27, 2017.
Vaught, C. G., Access to God in Augustine’s Confessions, Books X-XIII, Books 10-13,
SUNY Press, New York, 2012.