APSOLUT KAO SUBJEKAT? KA HEGELOVOJ TEORIJI SPEKULATIVNOG STAVA
Bočna strana članka
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
Dok je tradicionalna logika strukturu stava, odnosno suda mislila pretpostavljajući odvojenost i postojanost pojmova subjekta i predikata, Hegel je svojom koncepcijom spekulativnog stava do filozofskog pojma izveo dijalektičku prirodu njihovog odnosa. Radikalnu promenu koja se u logičkom promišljanju suštine stava dešava u Hegelovoj misli autor propituje u svetlu ključnog zahteva čitave Hegelove filozofije da se ono apsolutno shvati i izrazi kao subjekat. Nakon uvodnog osvrta na prelomne etape u povesti filozofskog mišljenja usled kojih je logički problem suda/stava postao jednim od centralnih ontoloških problema filozofije nemačkog idealizma, mesto rađanja Hegelove teorije spekulativnog stava pronalazi se u njegovoj ranoj kritici tzv. filozofija osnovnog stava poput one koju je razvijao Fihte. U središnjem delu izlaganja, teorija spekulativnog stava sagledana je s obzirom na ono po čemu se, prema Hegelu, stav u filozofiji i filozofsko znanje uopšte ima razlikovati u odnosu na stavove i znanja u drugim oblastima duhovnosti, da bi potom i sâm stav kojim se o onome apsolutnom misli kao o subjektu iz predgovora Fenomenologiji duha bio tumačen kao manifestacija spekulativne prirode filozofskog stava. S druge strane, spekulativno mišljen stav s hegelovskih pozicija i sâm može biti shvaćen kao izraz i način na koji ono apsolutno jeste. Kao spekulativni stav, međutim, stav o apsolutu kao subjektu obelodanjuje razloge zbog kojih je sistem filozofije, a ne bilo koji izolovani stav, morao kod Hegela biti shvaćen kao istinski element egzistencije istine.
Detalji članka
Reference
Arnauld, A. & Nicole, P., Logika ili umijeće mišljenja – Logika Port-Royala, Demetra, Zagreb 2013., prev. D. Bučan.
Barnet, Dž., Rana grčka filozofija, ZUNS, Beograd 2004., prev. B. Gligorić et al.
Beiser, F. C., German Idealism: The Struggle Against Subjectivism, 1701-1801, Harvard University Press, Cambridge, Masssachusetts, London, England 2008.
Cassirer, E., Substanzbegriff und Funktionsbegriff. Untersuchungen über die Grundfragen der Erkenntniskritik, Verlag von Bruno Cassirer, Berlin 1910.
Deretić, I., „Hegels Lehre vom spekulativen Satz“, u Arhe, III, 5-6/2006, str. 147–156.
Eisler, R., Kant-Lexikon. Nachschlagewerk zu Immanuel Kant (1930), dostupno na https://www.textlog.de/rudolf-eisler.html
Fichte, J. G., Osnova cjelokupne nauke o znanosti (1794), Naprijed, Zagreb 1974., prev. V. D. Sonnenfeld, red. M. Kangrga.
Fichte, J. G., Grundlage der gesamten Wissenschaftslehre (1794), Felix Meiner Verlag, Hamburg 1997.
Filipović, V. (ur.), Filozofijski rječnik, treće dopunjeno izdanje, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1989.
Hajdeger, M., Bitak i vreme, Službeni glasnik, Beograd 2007., prev. M. Todorović.
Harris, H. S., Hegel’s Ladder. I: The Pilgrimage of Reason, Hackett Publishing Company, Inc., Indianapolis/Cambrdige 1997.
Hegel, G. W. F., Rani spisi, Veselin Masleša, Sarajevo 1982., prev. S. Novakov.
Hegel, G. W. F., Jenski spisi 1801 – 1807, Veselin Masleša, Sarajevo 1983., prev. A. Buha.
Hegel, G. V. F., Fenomenologija duha, Dereta, Beograd 2005., prev. N. Popović, red. M. Todorović.
Hegel, G. W. F., Phänomenologie des Geistes, Werke 3, Suhrkamp Verlag, Frankfurt am Main 1989 (2. Aufl.).
Hegel, G. V. F., Nauka logike I-III, BIGZ, Beograd 1987., prev. N. Popović.
Hegel, G. W. F., Wissenschaft der Logik I, Werke 5, Suhrkamp Verlag, Frankfurt am Main 1986.
Hegel, G. V. F., Nauka logike, Kultura, Beograd 1973., prev. D. Nedeljković.
Hegel, G. V. F., Istorija filozofije III, BIGZ, Beograd 1975., prev. N. M. Popović.
Heidemann, D. H., „Substance, subject, system: the justification of science in Hegel’s Phenomenology of Spirit, u Moyar, D. & Quante, M. (eds.), Hegel’s Phenomenology of Spirit: A Critical Guide, Cambridge University Press, Cambridge 2008, str. 1-20.
Helderlin, F., Poetika, Službeni glasnik, Beograd 2009., prir. i prev. J. Aćin.
Kant, I., Kritika čistoga uma, Dereta, Beograd 2003., prev. N. Popović.
Kant, I., Kritik der reinen Vernunft, Suhrkamp Taschenbuch Verlag, Frankfurt am Main 1974.
Kant, I., Logika, Neven – Feniks, Zemun – Beograd 2008., prev. D. Peštalić.
Kaufman, W., Hegel: A Reinterpetation, Anchor Books, Doubleday&Company, Inc., Garden City, New York 1965.
Leibniz, G. W., Izabrani filozofski spisi, Naprijed, Zagreb 1980., prev. M. Mezulić, red. M. Kangrga.
Markuse, H., Um i revolucija. Hegel i razvoj teorije društva, Veselin Masleša-Svjetlost, Sarajevo 1987.
Milisavljević, V., Identitet i refleksija. Problem samosvesti u Hegelovoj filozofiji, ZUNS, Beograd 2006.
Perović, M. A., Početak u filozofiji (Uvođenje u Hegelovu filozofiju), IK Vrkatić, Novi Sad 1994.
Perović, M. A., Filozofske rasprave, Biblioteka Filozofska istraživanja, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2011.
Perović, M. A, Istorija filozofije, Grafomedia, Novi Sad 2003/2004.
Prole, D., „Entzweiung Fihteovog pojma bivstvovanja“, u Basta, D. (prir.), Fihteov idealizam slobode. Dva veka od smrti Johana Gotliba Fihtea (1814 – 2014), Dosije Studio, Beograd 2014., str. 167-185.
Ristić, S., Logika za školsku i privatnu upotrebu, Treće, popravljeno i dopunjeno izdanje, Knjižarnica Radomira D. Ćukovića, Beograd 1938.
Schelling, F. W. J., Sistem transcendentalnog idealizma, Naprijed, Zagreb 1965, prev. V. Sonnenfeld.
Surber, J. P. „Hegel’s Speculative Sentence“, in Hegel-Studien, Vol. 10 (1975), str. 211-230.