ZAČETAK „GRČKOG ČUDAˮ
Bočna strana članka
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
Autor u članku reafirmiše dobro poznatu Aristotelovu konstataciju o Talesu kao prvom filozofu. Pažljivom analizom knjiga Metafizike, O nebu i O duši, pronalaze se relevantni pasusi kojima se potkrepljuju Stagiraninove opaske o mudracu iz Mileta kao začetniku nečega što je potom imenovano kao „grčko čudo”. Pri tumačenju, u radu citiranih Aristotelovih iskaza, tri teze izbijaju u prvi plan: 1.) Zemlja jeste na vodi (Met.983b21-22; Cael.294a28), 2.) Voda je materijalni uzrok svih stvari (u Met.983b19-21 govori se o vodi kao arche-u, a nešto ranije u Met.983b7 kaže se da je većina od prvih filozofa samo ona tvarnog oblika smatrala načelima svih stvari), i 3.) Sve stvari su pune bogova (De an.411a7-8; dodaje se i da je magnet živ jer ima moć da pokreće gvožđe, De an.405a19-21). Nakon rekonstrukcije sačuvanih Stagiraninovih beležaka o Talesu, utvrđeno je da je njegova važnost za filozofiju u tome što je on razmotrivši svu raznovrsnost pojavnog sveta detektovao jedinstveni princip koji leži, ili još bolje podleži, ispod samorazumljive i očevidne mnoštvenosti. U stvari, imenujući prvo načelo svega kao vodu, Milećanin je pokušao da na jedan „prirodni” i znanstveni način, bez pomoći mitova i natprirodnih sila, objasni celinu kosmosa, i time zasluženo stekao reputaciju „utemeljitelja filozofije”.
Detalji članka
Reference
Aristotel, Metafizika, PAIDEIA, Beograd 2007.
Aristotel, O duši. Parva naturalia, PAIDEIA, Beograd 2012.
Aristotel, O nebu. O postajanju i propadanju, PAIDEIA, Beograd 2009.
Aristotel, Politika, Liber, Zagreb 1988.
Aristotel, Fizika, PAIDEIA, Beograd 2006.
Aristotelis Opera, ex. rec. Immanuelis Bekkeri, ed. Acad. Regia Borrusica, I-V, Berlin 1831-1870. Novo izdanje pripremio je O. Gigon, Berlin 1970-1987. Svi Aristotelovi navodi sravnjivani su prema ovom izdanju.
Barnes, J., The Presocratic Philosophers I-II, Routledge & Kegan Paul, London, Henley and Boston 1979.
Bryant, J. M., "Intellectuals and Religion in Ancient Greece: Notes on a Weberian Theme", u: The British Journal of Sociology, Vol. 37, No. 2. (Jun., 1986).
Burnet, J., Early Greek Philosophy, The World Publishing Company, Cleveland and New York 1962.
Cherniss, H., Aristotle's Criticism of Presocratic Philosophy, OCTAGON BOOKS INC., New York 1964.
Cudworth, R., The True Intellectual System of the Universe, Thomas Tegg, London 1845.
Diels, H., Kranz, W., Die Fragmente der Vorsokratiker I-III, Weidmann, Zürich. Hildesheim 1985-1987.
Diels, H., Predsokratovci fragmenti I-II, Naprijed, Zagreb 1983.
Guthrie, W. K. C, A History of Greek Philosophy I, Cambridge University Press, Cambridge 1962.
Hegel, G. V. F., Istorija filozofije I, BIGZ, Beograd 1975. Original Istorije filozofije I preuzet je sa Internet adrese: http://www.zeno.org/Philosophie/M/Hegel,+Georg+Wilhelm+Friedrich/Vorlesungen+%C3%BCber+die+Geschichte+der+Philosophie.
Herodot, Istorija I-II, Matica srpska, Novi Sad 1988.
Homer, Ilijada, Prosveta, Beograd 1968.
Jaeger, W., The Theology of the Early Greek Philosophers, Oxford University Press, Oxford 1967.
Joël, K., Der Ursprung der Naturphilosophie aus dem Geiste der Mystik (1906) Jena: Eugen Diederichs Verlag ("Gott-Natur" – Schriftenreihe zur Neubegründung der Naturphilosophie, hrsg. von Wilhelm Rössle) 1926.
Kaluđerović, Ž., „Prvi Jonjani i psyche”, u: Eidos, god. II, br. 2, Zenica 2018.
Kaluđerović, Ž.,„Prvi „teolozi” i učenje o uzrocima”, u: ARHE, god. I, br. 2, Novi Sad 2004.
Kaluđerović, Ž., Rana grčka filozofija, Hijatus, Zenica (Bosna i Hercegovina) 2017.
Kaluđerović, Ž., Stagiranin, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci · Novi Sad 2018.
Kaluđerović, Ž., „Talesov vitalizam”, u: Filozofska istraživanja, 139, god. 35, sv. 3, Zagreb 2015.
Kirk, G. S., Raven, J. E., The Presocratic Philosophers, Cambridge University Press, Cambridge 1957.
Koplston, F., Istorija filozofije Grčka i Rim, BIGZ, Beograd 1991.
Laertije, D., Životi i mišljenja istaknutih filozofa, BIGZ, Beograd 1973. Original Života i mišljenja istaknutih filozofa preuzet je sa Internet adrese: http://www.mikrosapoplous.gr/dl/dl.html.
Liddell, H. G., Scott, R., Jones, H. S., A Greek-English Lexicon, Oxford University Press, Oxford 1996.
Lloyd, A. H., "Also the Emergence of Matter", u: The Journal of Philosophy, Vol. 24, No. 12. (Jun. 9, 1927).
Мухиќ, Ф., Потомци на боговите, Табернакул, Скопје 2005.
Niče, F., Filozofija u tragičkom razdoblju Grka, u: Spisi o grčkoj književnosti i filozofiji, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci-Novi Sad 1998. Original Filozofije u tragičkom razdoblju Grka preuzet je sa Internet adrese: http://www.nietzschesource.org/#eKGWB/PHG.
Pavlović, B., Presokratska misao, ΠΛΑΤΩ, Beograd 1997.
Platon, Ijon, u: Ijon ∙ Gozba ∙ Fedar, Kultura, Beograd 1955. Original Ijona preuzet je iz: Platon, Ion. Hippias II. Protagoras. Laches. Charmides. Euthyphron. Lysis. Hippias I. Alkibiades I, Werke: in 8 Bd.; griech. u. dt., erster band, Hrsg. von G. Eigler, Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt 1990.
Platon, Kratil, u: Kratil. Teetet. Sofist. Državnik, ΠΛΑΤΩ, Beograd 2000.
Platon, Protagora, u: Protagora. Gorgija, Kultura, Beograd 1968.
Platon, Teetet, u: Kratil. Teetet. Sofist. Državnik, ΠΛΑΤΩ, Beograd 2000.
Ross, W. D., Aristotle DE ANIMA, Oxford University Press, Oxford 1999.
Ross, W. D., Aristotle's Metaphysics I, Oxford University Press,Oxford 1997.
Snell, B., "Die Nachrichten über die Lehren des Thales und die Anfänge der griechischen Philosophie – und Literaturgeschichte", u: Philologus 96 (1944).
Širbek, G., Gilje, N., Istorija filozofije od antičke Grčke do savremenog doba, Karpos, Beograd 2017.
Ueberweg, F., Praechter, K., Grundriß der Geschichte der Philosophie I, E. S. Mittler und Sohn, Berlin 1909.
Weischedel, W., Der Gott der Philosophen, Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt 1983.
West, M. L.,"Three Presocratic Cosmologies", u: The Classical Quarterly, New Series, Vol. 13, No. 2. (Nov., 1963).