BUDUĆNOST OBRAZOVANJA I PITANJE O SUBJEKTU
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
U tekstu se istražuje pitanje budućnosti obrazovanja iz konteksta subjekta obrazovanja. U kontrastu s (neo)humanističkom tradicijom, savremene obrazovne tendencije pokazuju izrazitu sklonost ka usklađivanju obrazovnih principa sa zahtevima tržišta rada, umesto sa potpunim razvojem čoveka. Na taj način se u čitavom procesu gubi ideja čoveka kao subjekta obrazovanja i ustupa mesto pretpostavci da su učenici i studenti zapravo objekti. Vraćanje subjektiviteta subjektu moguće je kroz uključivanje humanističkih elemenata obrazovanja u pragmatički model.
Detalji članka
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Bez prerada 4.0 Internacionalna licenca.
Reference
„The Teaching of the Arts and Humanities at Harvard College: Mapping the Future“, Harvard University, Arts and Humanities Division, Humanities Project.
Brančić, B., „Govor o Svetom Savi 1902“, Izveštaj o Srpskoj velikoj gimnaziji u Novom Sadu 1901-02, Novi Sad 1902.
Hajzenberg, V., Fizika i metafizika, Nolit, Beograd 1972.
Hegel, G. W. F., Osnovne crte filozofije prava, Veslin Masleša-Svjetlost, Sarjaevo 1989.
Perović, M. A., „Evropska gimnazija i tradicija nastave filozofije“, Tradicija nastave filozofije, Filozofski fakultet, Novi Sad 2008.
Perović, M. A., „Humbolt i Hegel: gimnazija između filantropizma i neohumanizma”, Tradicija nastave filozofije III, Filozofski fakultet, Novi Sad 2009.
Reitter, P., Wellmon, C, „How the Philologist Became a Physician of Modernity: Nietzsches Lectures on German Education“,Representations, Vol. 131, No. 1 (Summer 2015), pp. 68-104, University of California Press.
Ricoeur, P., „Budućnost filozofije i pitanje o subjektu“ u Čemu još filozofija, 161-200, Znaci, Zagreb 1982.
Strategija obrazovanja i vaspitanja u Republici Srbiji do 2030. godine, februar 2021. godine, dostupno na: https://www.mpn.gov.rs/wp-content/uploads/2021/11/1-SROVRS-2030_MASTER_0402_V1.pdf, pristupljeno 10. 02. 2022.