PRESOKRATSKE ANTICIPACIJE NE-ANTROPOCENTRIZMA

Bočna strana članka

PDF
Objavljeno: мај 11, 2017
DOI: https://doi.org/10.19090/arhe.2016.25.151-170
Ključne reči:
ne-antropocentrizam, anticipacija, presokratovci, ljudi, životinje, biljke, srodnost, duša, moral, sposobnost mišljenja, razum, um

Glavni sadržaj članka

ŽELJKO KALUĐEROVIĆ
Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu

Apstrakt

Zastupnici dovođenja u pitanje dominantno antropocentričke vizure sveta sve glasnije postavljaju (bio)etičke zahteve za novim rešavanjem relacije između ljudi i drugih bića, govoreći da je sleđenje zapadne filozofske i teološke tradicije uzrokovalo sadašnju ekološku, i ne samo ekološku, krizu. Novi odnos pokušava se uspostaviti relativizovanjem razlike između čoveka i ne-ljudskih živih bića, pridavanjem, često, ne-ljudskim živim bićima specifično ljudskih svojstava i kategorija poput dostojanstva, moralnog statusa i prava. Autor u radu istražuje antecedente stanovišta koja odstupaju od glavnog toka zapadne filozofije, u smislu neantropocentričkog proširenja etike, i nalazi ih u fragmentima prvih filozofa prirode, u kojima se apostrofira neka vrsta pomešanosti telesnog i duševnog elementa, odnosno srodstvo svih varijeteta života. Pitagora, Parmenid, Empedokle, Anaksagora i Demokrit su, u tom kontekstu, određene životinje i biljke smatrali za svete tj. bili su na stanovištu da su one, u izvesnom smislu, odgovorne za ono što čine i da, osim što mogu da se pokreću po prirodnoj žudnji, da dišu, osećaju, budu tužne i vesele, imaju i dušu, moć rasuđivanja, svest, sposobnost mišljenja, razum i um. Najviše kontroverzi, po mišljenju autora, izaziva namera da se u savremenom ambijentu, koji je ne samo temporalno nego i duhovno udaljen od presokratske epohe, opravdano staranje o zaštiti ne-ljudskih živih bića pomeša sa pokušajem uvlačenja životinja i biljaka u područje par excellence ljudskog moralnog fenomena. Njima se, u tom kontekstu, pokušava priznati nekakav moralni status odnosno pripisati zajedno sa ljudima slične ili identične emotivne, duhovne i intelektualne karakteristike. Teškoće se, konačno, ogledaju u tome što jedna takva (bio)etika ne može postaviti i opravdati moralne principe koji bi se odnosili samo na životinje i biljke, s obzirom da se i dalje ispravno smatra da je čovek jedino živo biće koje može moralno delati.

Detalji članka

Kako citirati
KALUĐEROVIĆ, ŽELJKO. (2017). PRESOKRATSKE ANTICIPACIJE NE-ANTROPOCENTRIZMA. Arhe, 13(25), 151–170. https://doi.org/10.19090/arhe.2016.25.151-170
Broj časopisa
God. 13 Br. 25 (2016): FIHTEOVA FILOZOFIJA
Sekcija
STUDIJE I OGLEDI

Reference

Aramini, M., Uvod u bioetiku, Kršćan. sadašnjost, Zagreb 2009. Aristotel, Fizika, PAIDEIA, Beograd 2006.

Aristotel, Metafizika, PAIDEIA, Beograd 2007.

Aristotel, O disanju, u: O duši. Parva naturalia, PAIDEIA, Beograd 2012. Aristotel, O duši. Parva naturalia, PAIDEIA, Beograd 2012.

Aristotel, O nebu. O postajanju i propadanju, PAIDEIA, Beograd 2009.

Aristotel, O opažanju i opažajnom, u: O duši. Parva naturalia, PAIDEIA, Beograd 2012.

Aristotel, Retorika, Naprijed, Zagreb 1989.

Aristotelis Opera, ex. rec. Immanuelis Bekkeri, ed. Acad. Regia Borrusica, I-V, Berlin 1831-1870. Novo izdanje je pripremio O. Gigon, Berlin 1970-1987. Svi Aristotelovi navodi sravnjivani su prema ovom izdanju.

Barnes, J., Early Greek Philosophy, Penguin Putnam, New York 2001.

Bentham, J., An Introduction to the The Principles of Morals and Legislation, Internet adresa: http://www.mesacc.edu/~barsp59601/text/105/notes/read/bentham. pdf.

Biblija, Sveto pismo Starog zavjeta, Sv. arh. Sin. Srp. prav. crk., Beograd 2007. Burnet, J., Early Greek Philosophy, The World Publishing Company, Cleveland and

New York 1962.

Chamovitz, D., What a Plant Knows, A Field Guide to the Senses, 2012, Scientific American / Farrar, Straus and Giroux; Reprint edition (April 30, 2013).

Cherniss, H., Aristotle’s Criticism of Presocratic Philosophy, OCTAGON BOOKS INC., New York 1964.

Čović, A., „Biotička zajednica kao temelj odgovornosti za ne-ljudska živa bića”, u: A. Čović, N. Gosić, L. Tomašević (ur.), Od nove medicinska etike do integrativne bioetike, PERGAMENA / Hrvatsko bioetičko društvo, Zagreb 2009.

Diels, H., Kranz, W., Die Fragmente der Vorsokratiker I-III, Weidmann, Zürich 1985- 1987.

Diels, H., Predsokratovci fragmenti I-II, Naprijed, Zagreb 1983.

Guthrie, W. K. C, A History of Greek Philosophy I-II, Cambridge University Press, Cambridge 1962-1965.

Herodot, Istorija I-II, Mat. srp., Novi Sad 1988. Homer, Ilijada, Prosveta, Beograd 1968.

Homer, Odiseja, Zav. za udžb. i nast. sred., Beograd 2002.

Jaeger, W., The Theology of the Early Greek Philosophers, Oxford University Press, Oxford 1967.

Jahr, F., „Bio-etika: osvrt na etički odnos čovjeka prema životinjama i biljkama”, u:

I. Rinčić, A. Muzur, Fritz Jahr i rađanje europske bioetike, PERGAMENA, Zagreb 2012.

Jahr, F., „Zaštita životinja i etika u svom međusobnom odnosu”, u: I. Rinčić, A. Muzur,

Fritz Jahr i rađanje europske bioetike, PERGAMENA, Zagreb 2012. Jamblih, Pitagorin život, DERETA, Beograd 2012.

Jonas, H., Princip odgovornosti, V. Masleša, Sarajevo 1990.

Jurić, H., Etika odgovornosti Hansa Jonasa, PERGAMENA, Zagreb 2010.

Kaluđerović, Ž., „Aristotelovo razmatranje logosa, „volje” i odgovornosti kod životinja”, in: Filozofska istraživanja, 122, god. 31, sv. 2, Zagreb 2011.

Kaluđerović, Ž., Dike i dikaiosyne, Магнаскен, Скопје (Македонија) 2015. Kaluđerović, Ž., Filozofski triptih, Biblioteka ARHE, Filozofski fakultet, Novi Sad

Kaluđerović, Ž., Jašić, O., „Pitagorejska i arapska recepcija ne-ljudskih živih bića”, u:

Nova prisutnost, god. 13, br. 1, Zagreb 2015.

Kaluđerović, Ž., „Presokratsko razmatranje φρόνησις-a i αἴσθησις-a”, u: Filozofska istraživanja, 135, god. 34, sv. 3, Zagreb 2014.

Kaluđerović, Ž., „Talesov vitalizam”, u: Filozofska istraživanja, 139, god. 35, sv. 3, Zagreb 2015.

Krznar, T., U blizini straha, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac 2016.

Laks, A., “Soul, sensation, and thought”, in: A. A. Long (ed.), The Cambridge Companion to EARLY GREEK PHILOSOPHY, Cambridge University Press, Cambridge 1999.

Laertije, D., Životi i mišljenja istaknutih filozofa, BIGZ, Beograd 1973. Mattéi, J. F., Pitagora i pitagorovci, Jesenski i Turk, Zagreb 2009. Pavlović, B., Presokratska misao, ΠΛΑΤΩ, Beograd 1997.

Perović, M. A., „Etičke granice bioetike”, u: ARHE, god VI, br. 12, Novi Sad 2009. Platon, Fedar, u: Ijon. Gozba. Fedar, Kultura, Beograd 1955.

Platon, Timaj, Mladost, Beograd 1981.

Rinčić, I., Europska bioetika: ideje i institucije, PERGAMENA, Zagreb 2011. Rinčić, I., Muzur, A., Fritz Jahr i rađanje europske bioetike, PERGAMENA, Zagreb

Rode, E., PSYCHE, Kult duše i vera u besmrtnost kod Grka, Izd. knjiž. Z. Stojanovića, Sremski Karlovci. Novi Sad 1991.

Ross, W. D., Aristotle DE ANIMA, Oxford University Press, Oxford 1999. Žarden, Dž. R. de., Ekološka etika, Službeni glasnik, Beograd 2006. Žunjić, S., Fragmenti elejaca, BIGZ, Beograd 1984.